1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kuda vodi srbijansko-kosovski dijalog

Alber Roan, zamjenik specijalnog izaslanika UN za Kosovo Martija Ahtisarija, za Dojče vele govori o predstojećim razgovorima Beograda i Prištine, ulozi SAD i EU i problemu sa zemljama EU koje nisu priznale Kosovo.

default

Dojče vele: Početak prvih bilateralnih razgovora između Kosova i Srbije predstavlja jednu od najvažnijih tema i u Prištini i u Beogradu. Postavlja se pitanje kakav će karakter imati ti razgovori i kada će početi?

Alber Roan: „Bilo bi dobro da ti razgovori počnu što prije. Drugo, trebalo bi da budu neformalni, koliko god je to moguće. Ovo nisu razgovori o statusu - to pitanje je riješeno, o tome nema šta da se pregovara. Ovde je riječ o pitanjima koja postoje između svih susjeda - transport, saobraćaj, saradnja, carina, kontrola granica. Uzmimo na primjer sjever Kosova, tu je veoma bitna zajednička borba protiv kriminala na granicama. Zatim, snabdjevanje energijom, zaštita čovjekove sredine… Postoji mnoštvo praktičnih pitanja. O njima treba razgovarati na nivou eksperata, pošto o takvim stvarima ne razgovaraju predsjednici država ili šefovi vlada, nego stručnjaci. Na temelju te praktične saradnje moglo bi doći do opšteg poboljšanja atmosfere i mogla bi se riješiti neka još otvorena praktična pitanja.“

Dojče Vele: Upravo tu nema saglasnosti. Kosovska strana tvrdi da će govoriti o svemu osim o statusu, a srbijanska vlada šalje različite poruke, s jedne strane da namjerava da govori o praktičnim stvarima - koje su upravo pomenute , ali i o carinama, policiji i pravosuđu kako je to predloženo u planu Ban Ki Muna, prije dvije godine. Kako početi razgovore?

Roan: „Mislim da treba početi sa pitanjima koja nisu sporna. I tu Evropska unija može da pomogne. Inače, ja sam protiv posredovanja. Dvije zemlje mogu da razgovaraju o praktičnim pitanjima i bez pomoći spolja, ali mislim da bi bilo korisno da EU, na primjer, napravi dnevni red, odnosno - redosljed prema kojem bi se razgovaralo o praktičnim pitanjima.

Dojče Vele: Hoće li i SAD igrati konkretnu ulogu?

Österreich UN Kosovo Albert Rohan

Alber Roan: "Bilo bi dobro da razgovori počnu što prije."

Roan: „Mislim da na razgovorima o praktičnim pitanjima nisu potrebni nikakvi posmatrači spolja. Čak bi i EU po mom mišljenju trebalo da ima samo neformalnu posredničku ulogu – da omogući objema stranama da započnu razgovor.“

Dojče Vele: U Evropskoj uniji pet država još nije priznalo Kosovo. Kako se to odražava na buduće pregovore?

Roan: „Stav tih zemalja veoma je negativan i problematičan i to iz tri razloga - pokazuje da nema zajedničke spoljne politike Evropske unije, pošto EU nije sposobna da postigne saglasnost ni o evropskom pitanju koje, uostalom i nema tako veliki svjetski značaj. Drugo, otežava rad civilne misije Euleksa i dovodi u pitanje uspjeh te misije. I treće, tih pet zemalja koje ne priznaju Kosovo, umjerenim snagama u Srbiji otežavaju da priznaju realnost - pošto oni u Srbiji ne mogu biti manje prosrpski orijentisani od Kipra ili Španije. Takav stav je za žaljenje, mada postoji nada da se na temelju razgovora koji treba da počnu, saradnja između Srbije i Kosova poboljša, a time i dođe do popuštanja u stavu tih pet zemalja.“

Dojče Vele: A kako izgleda budućnost?

Roan: „Cjelokupna srbijanska spoljna politika je već godinama samo bitka za Kosovo. Ta bitka će biti izgubljena. Nadam se da će predsjednik Tadić kojeg veoma poštujem, s jedne strane prihvatiti da je budućnost Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Makedonije u EU i da će uvidjeti da je to moguće. Uostalom, sva istraživanja javnog mnjenja pokazuju da oni shvataju da je Kosovo nezavisno i da nema povratka. I da to nije loše za Srbiju - Kosovo bi bilo velik politički i ekonomski teret, i budućnost može biti samo da Kosovo postane prijatelj Srbije.“

Autori: Auron Dodi / Mirjana Kine Veljković

Odgovorna ur.: Belma Fazlagić-Šestić