1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Kubanska revolucija se nastavlja

Najprije Putin, zatim Si – Rusija i Kina intenziviraju odnose sa Kubom. Mecena kao što su Sovjetski Savez ili Čavez više nema. Sada je riječ o investitorima. Ali za Kubance se ništa neće promijeniti.

Prije tri dana (23.7) kineski predsjednik Si Đinping bio je na Kubi. Nije posjetio samo glavni grad Havanu, već i „herojski“ Santijago, u kome je 26.7.1953 počela Kubanska revolucija. Kina tamo želi da se uključi u izgradnju luke. „Dan ustanka“ u subotu Si nije sačekao. Socijalističko bratstvo u kineskoj spoljnoj politici više ne igra ulogu. Važni su resursi, trgovina i geopolitički uticaj, a u takvom pristupu Kina nije usamljena.

Kuba USA Ernest Hemmingway Film Papa wird in Havanna gedreht Bucht

Havana: Kubi potreban novi finansijer

Sovjetski Savez je dugo vremena podržavao Kubu kao jednu vrstu spoljne ispostave pred obalom SAD. Ali sa ulaskom u Varšavski pakt došlo je do sloma kubanske spoljne trgovine i priliva deviza. Krajem devedesetih godina Ugo Čavez preuzeo je ulogu bratske države koja finansijski pomaže Kubu. Sa predsjednikom Nikolasom Madurom, Venecuela je, međutim i sama primorana da traži pomoć spolja.

Put je dakle otvoren za jednog novog finansijskog pomagača, koji je Kubi neophodan, s obzirom na ekonomsku situaciju. Kuba spada u najsiromašnije u regionu. Prosječna mjesečna zarada državnih službenika – koji čine 90 odsto zaposlenih u zemlji – prema službenim podacima iznosi 15 evra. Nezaposlenost raste, snabdijevanje hranom je teško, a prognoze za privredni rast za 2014. godinu iznose oko 1,4 procenata. Devize se ubiru najviše od izvoza šećera, duvana i „medicinskih usluga“, dakle doktora koje vlada iznajmljuje inostranstvu. Reforme koje je 2008. godine pokrenuo Raul Kastro, do sada nisu dale vidljive rezultate.

Rusija najavljuje povratak

Ništa čudno, jer te reforme su prodavanje magle, smatra kubanski ekonomista Elias Amor iz opozicione Unije liberala: „Kastro želi samo da dobije na vremenu“. Dok se ne pojavi neki novi mecena. Ruski predsjednik Vladimir Putin oprostio je Kubi 90 posto duga iz vremena Sovjetskog Saveza, ali to je čista simbolika i priznavanje realnog stanja stvari, objašnjava kubanski emigrant Amor: „Kuba nikada nije prihvatila Rusiju kao povjerioca i već decenijama nije otplaćivala rate.“

Rusiji je trenutno u interesu da uznemiri SAD pojačanom prisutnošću u njihovom predvorju, smatra politički analitičar Ginter Maihold. Istog mišljenja je i kubanski pravnik i disident Rene Gomez Mancano: „Rusija se nada beskrajnoj podršci Kastra protiv SAD i Zapada.“ Ali sa anti-američkim savezom Kuba svoje stanovništvo ne može da nahrani. I tako se potraga nastavlja. Ali vrijeme darivanja izgleda da je prošlo. Novi interesenti više se pojavljuju kao investitori, nego patroni.

Brazil i Kina pokazuju prisutnost

„Kinezi su isuviše pragmatični, da bi finansirali Kastrovu vlast“, ocjenjuje Gomez Mancano. Kina, baš kao i Brazil, očigledno je više zainteresovana da se založi za buduće otvaranje zemlje – barem ekonomsko: u blizini Havane, Brazil gradi luku koja košta oko 700 miliona evra. Deset puta toliko Kina ulaže u jednu rafineriju nafte. Početkom sedmice predsjednik Si Đinping, tokom posjete Havani je najavio još investicija, među kojima je i izgradnju luke u Santijagu.

Raul Castro Xi Jinping

Raul Kastro i kineski predsjednik Si Jinping

„Za Kinu kao trgovačku silu, od velikog interesa su nove luke, koje će koristiti brodovi koji ne mogu da uplove u luke SAD, objašnjava politikolog Maihold. Kubanac Gomez Mancano dodaje i da je moguće da se Kinezi nadaju da bi Obama krajem svog mandata mogao da ukine embargo, a tada bi na Kubi mogli da se rade jako dobri poslovi.

Novi mecena nije na vidiku

Trgovinski embargo SAD protiv Kube na snazi je više od 50 godina i njime je američkim firmama zabranjena trgovina sa Kubom. Ali to nije nešto što zauvijek tako mora ostati. „Kubanci žele da izgrade odnose sa SAD i ne žele više da slove kao satelit Moskve“, ubijeđen je politolog Maihold.

Kuba Havanna Oldtimer

Kuba od dolaska Fidela Kastra na vlast doživjela ekonomski slom

Prvo približavanje Kube i SAD na zvaničnom nivou bilo je na sahrani Nelsona Mandele. Barak Obama i Raul Kastro jedan drugom su pružili ruku. Veza sa SAD je moguća, rekao je Kastro, ali o kubanskom sistemu nema pregovora.

Pitanje je koliko dugo će Kastrov režim još tako moći da istraje. Kina nije poznata kao trgovinski partner koji zahtijeva više demokratije, ali ni kao neko ko mnogo poklanja. Brazilska vlada iz unutrašnjopolitičkih razloga sebi ne može da dozvoli finansiranje Kastrovog režima, dok im sopstveno stanovništvo zahtijeva nove škole. Ni Rusija više nije podesan , a moždu su Kastrovi jednostavno umorni od ulaganja na jednu kartu. Novi mecena dakle još nije na vidiku. Ali ansambl koji se sada Kini umiljava možda je dovoljan za očuvanje režima.