1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Krokodil u kokošinjcu

List „Frankfurter Rundschau“ u petak (13. maja) u svom online izdanju, pored ostalog, donosi i opširniji tekst o Bosni i Hercegovini pod naslovom „Krokodil u kokošinjcu“.

default

Milorad Dodik

"Frankfurter Rundschau" navodi da je BiH zajednička država moralnih pobjednika i moralnih gubitnika, što - prema pisanju lista - otežava svako suočavanje sa ratnim zločinima u toj zemlji:

„Milorad Dodik, predsjednik i neosporni vođa bosanskih Srba u toj zemlji, već godinama u bh. političkom teatru sa odanošću i snagom uvjerljivosti igra krokodila. Svaka njegova izjava nailazi na veliki eho. „Bosna i Hercegovina će se raspasti“, može se iznova svuda pročitati uz dodatak da samo „maksimalan pritisak“ na zle autokrate može pomoći da se ta zemlja spasi. U igri je toliko licemjerstva i toliko dvostrukog morala da je dovoljna jedna izjava Dodika da se međunarodna zajednica i to sve do Vijeća sigurnosti UN-a pretvori u jedan uzavreli kokošinjac.

Pri tome je Dodik, nažalost, uglavnom u pravu jer činjenica da ta zemlja, sedam mjeseci nakon izbora, još uvijek nema vladu, ukazuje na to da ona zapravo nikom i ne nedostaje. Čak i sa svojom nedavnom akcijom o planiranom referendumu o Sudu BiH vođa bosanskih Srba ukazuje na pravi problem: naime, u zatrovanoj poratnoj atmosferi jedne zemlje stvarno suočavanje sa ratnim zločinima, kako u sudskom tako i društvenom smislu, zaista nije moguće“, piše njemački list „Frankfurter Rundschau“.

Provokator, ali ne i ratni huškač

Combo Valentin Inzko und Milorad Dodik

Valentin Inzko (lijevo) i Milorad Dodik

„Dodik je uistinu autokrata koji je sebi napravio takav sistem povlastica u kojem konkurenti nemaju nikakve šanse. On je također sasvim sigurno i provokator. Međutim, nije ratni huškač. Nikada nije zaprijetio da će upotrijebiti silu. U ratu je bio poslovni čovjek koji je, kao jedan od rijetkih političara bosanskih Srba, okrenuo leđa gospodarima rata. Tako da Dodik nije slučajno kao favorit međunarodne zajednice došao na vlast“, piše njemački list.

Ključevi za BiH leže u Beogradu i Zagrebu

„Frankfurter Rundschau“ također navodi da Dodiku smeta „srebrenizacija“ rata u BiH: „To što su Srbi počinili najviše zločina u BiH odgovora nekadašnjem odnosu moći. No, mustra „etničkog čišćenja“ nije bila ekskluzivno srpska. 'Etničko čišćenje' su na svom teritoriju provodili i Hrvati i na kraju su se - na suptilan način i u manjem obimu – kompromitirali i Bošnjaci. Srebrenica je bilo nešto drugo: najveći zločin u kojem su trupe bosanskih Srba ubile oko 8000 Bošnjaka. Masovna ubistva je izvršio general Ratko Mladić i to je bio politički čin. Nakon ‚etničkog čišćenja' iz 1992. i opsade Sarajeva možda bi pomirenje na neki način bilo i moguće. No, nakon Srebrenice, Mladić je smatrao da više ne može biti zajedničke države.

BiH se neće suočiti sa svojom prošlošću niti će ratni zločinci u toj zemlji biti pravedno osuđeni, sve dotle dok to najprije ne urade Srbija i Hrvatska, njeni protivnici u ratu. Oba ključa za bosanski problem leže u Beogradu i Zagrebu. Kada to shvate uzavreli akteri na svjetskoj bini, možda će se time mnogo toga dobiti“, piše novinar njemačkog lista.

Evropske ideje sve više gube na snazi

Dänemark Deutschland Grenze Kontrolle Schild

Tabla sa natpisom o graničnoj kontroli između Danske i Njemačke

Najava Danske da će iznova uvesti carinske kontrole na granicama sa Njemačkom i Švedskom, tema je kojoj su njemačke novine posvetile najviše pažnje. U Bruxellesu su jučer (12.05.) o kontroli unutarnjih granica razgovarali evropski ministri unutarnjih poslova i pravosuđa. Kompromisno rješenje je nađeno u planu koji bi članicama Evropske unije omogućio da privremeno uspostave kontrolu unutarnjih granica u slučaju velikog priliva imigranata. No, konačna odluka o tom pitanju će biti donesena na samitu Evropske unije 24. juna.

Njemački list „Sächsische Zeitung“, pored ostalog, piše: „Cjelokupna debata koja se o tome trenutno vodi je indicija da evropske ideje sve više gube na svojoj snazi. Upravo u ekonomski teškim vremenima potiskuju nacionalni egoizmi solidarna razmišljanja. Svađe koje su nastale oko Schengena, zatim kriza evropske valute eura, natezanja u vezi sa finansijskom pomoći zemljama sa prevelikim zaduženjima: sve to ide u prilog tome da Evropskoj uniji sve više nedostaje zaliha onog prvobitnog zajedništva. To ne obećava ništa dobro kada je riječ o budućnosti Evropske unije“, piše, pored ostalog, list „Sächsische Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. ured.: Zorica Ilić