1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Krizni sastanak u Vašingtonu

Na godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke razgovaraće se o ozbiljnim temama jer svjetska privreda slabi, a nove krize i opasnosti na finansijskom tržištu kvare raspoloženje.

Kada se njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble i predsjednik Centralne banke Njemačke, Bundesbank, Jens Weidmann na godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Vašingtonu sastanku sa kolegama iz 187 zemalja, neće biti puno razloga za dobro raspoloženje. Razlog je sljedeći: svjetski privredni rast, ako se izuzmu SAD, više je nego slab. Povrh svega prijeti epidemija ebole, a mnoga krizna žarišta ugrožavaju privredni rast u svijetu.

Christine Lagarde

Christine Lagarde

Šest godina nakon teške finansijske krize je svjetska privreda još uvijek slaba. Mnoge zemlje i dalje trpe dugoročne posljedice finansijske krize, kaže direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, Christine Lagarde. To se najbolje vidi po visini duga u mnogim zemljama ali i po visokom broju nezaposlenih. „Osim vidimo i kako se skupljaju sivi oblaci na horizontu“, rekla je Lagardeova u govoru pred studentima Georgetown Univerziteta u Vašingtonu.

Stare krize, nove opasnosti

Konflikti u Ukrajini, na Bliskom istoku i Aziji mogli bi izazvati turbulencije na finansijskim tržištima i imati razarajući učinak na cijene sirovina i roba, rekla je Lagarde. Osim toga se izbijanje epidemije ebole mora uzeti za ozbiljno i djelovati. Ne smije se ostati samo na tome da se o njoj govori.

Lagarde kaže da razvijene zemlje i zemlje u ubrzanom privrednom razvoju moraju prihvatiti činjenicu da visoka stopa rasta nije održiva zauvijek. Činjenicu da su zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) oformile vlastiti monetarni fond i razvojnu banku, Lagarde nije komentarisala, očito vodeći se narodnom izrekom: „o komšijama se ne govori. Oni su tu“.

Zabrinutost zbog sivog bankarskog sektora

Ono što zabrinjava MMF i što će sigurno biti tema razgovora u Vašingtonu je brzo rastuća uloga sivog bankarskog sektora. To su ustanove poput hedž ili penzionih fondova koje rade poslove slične bankarskim, ali koje ne podliježu strogim kontrolama kao što podliježu banke.

Pogledajte video 05:47

Zbog krize raste broj samoubistava u Grčkoj

Od izbijanja finansijske krize ne prestaju upozorenja da bi se strogo kontrolisano poslovanje u privatnim bankama, vezano za kredite, moglo premjestiti u slabo regulisani sektor finansijskog tržišta. Taj razvoj je potaknut mješavinom različitih problema: strožija regulacija banaka, niže kamate i prevelika likvidnost..

MMF navodi da se najveći sivi bankarski sektor nalazi u SAD, Velikoj Britaniji i na evropskom prostoru. U Velikoj Britaniji je imovina tog sektora, u poređenju sa ukupnom privrednom proizvodnjom, duplo veća nego bilo gdje drugo na svijetu. U SAD je veći od tradicionalnog bankarskog sektora. Ne evropskom prostoru i u SAD je udio sivog bankarskog sektora na finansiranje u porastu, dok prema navodima MMF-a u Kini čini 25 do 35 posto godišnje privrede proizvodnje.

Izlaz iz labave monetarne politike

Pored rastućeg sivog bankarskog sektora je MMF zabrinut i zbog „nesinhronizovane“ monetarne politike industrijskih zemalja. „Labavija monetarna politika je za vrijeme krize spriječila najgore i sve centralne banke industrijskih zemalja su primijenile taj instrument“, kaže Chrotine Lagarde i dodaje da to samo po sebi ne podstiče privredu. Sportskim žargonom rečeno, samo sa odbrambenim igračima ne postižete golove“.

Zbog toga kratko prije godišnjeg sastanka u Vašingtonu je pozvala političare na odlučnije djelovanje. Strukturalne reforme na tržištu proizvoda i rada su jednako potrebne kao i održiva budžetska politika i investicije javnog sektora u infrastrukturu. Stručnjaci procjenjuju da postoji potreba da se u infrastrukturu u narednih 15 godina investira 6.000 milijardi dolara.

Audio i video zapisi na tu temu