1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Krizni sastanak u Briselu zbog rata na Kavkazu

Kriza na Kavkazu poremetila je godišnje odmore evropskih političara. Francuski ministar vanjskih poslova Bernar Kušner sazvao je sastanak ministara vanjskih poslova EU. Smirivanje konflikta je glavni cilj Unije i NATO-a.

default

Ruske jedinice na putu ka Gruziji


Mnogobrojni ministri vanjskih poslova Evropske unije moraće ove nedjelje da prekinu svoje godišnje odmore. Francuska, predsjedavajuća Evropskom Unijom, sazvaće sastanak svih ministara vanjskih poslova da bi se posavjetovali oko stanja u Južnoj Osetiji i Gruziji. Krizni sastanak trebalo bi da bude održan najvjerovatnije u srijedu, kako je saopšteno u Briselu i Parizu. Francuski ministar vanjskih poslova Bernar Kušner (Bernard Kouchner) istakao je posebnu odgovornost Evropljana u kriznoj regiji i zatražio politički doprinos svih 27 zemalja. On je to istaknuo prije nego što je i sam otputovao prvo u Tbilisi, a potom i u Moskvu.

"Nakon našeg povratka, biće održan sastanak ministara vanjskih poslova Evropske unije. Nadam se da će biti održan i poseban samit šefova država i vlada. To bi imalo veći politički odjek, usaglasi li se svih 27 zemalja Evropske Unije da odmah intervenišu u regiji."

EU želi smirivanje stanja u susjedstvu

To su Evropske zemlje, a mi smo odgovorni za naše okruženje, tvrdi Kušner. Gruzijski predsjednik Zakašvili važi kao produžena ruka Sjedinjenih Država u regiji. Otcjepljene republike Južna Osetija i Abhazija su pod zaštitom Rusije. A kakav politički doprinos miru u Kavkazu mogu da daju zemlje Evropske Unije, pokazuje primjer njemačkog ministra vanjskih poslova Franka Valtera Štajnmajera (Frank Walter Steinmeier). Tokom vikenda je nekoliko puta telefonirao sa ruskim i gruzijskim kolegama, ministrima vanjskih poslova i time možda pospješio direktan kontakt između zaraćenih stranaka.

I dalje sporan ulazak Gruzije u NATO

Ministri vanjskih poslova 27 zemalja moraju prodiskutovati i o tome, šta kriza u Kavkazu znači za Moskvu. Učešćem ruske vojske pojačane su predrasude zemalja članica EU iz Srednje i Istočne Evrope da Moskva svoj uticaj želi da proširi svim mogućim sredstvima. Zahtjevaju jasniji odnos prema Rusiji. Evropska Unija i NATO u Briselu zalažu su se za trenutni kraj borbenih sukoba. Teritorijalni integritet Gruzije mora da bude poštovan, stav je NATO-a.

U zapadnoj vojnoj alijansi postoji spor oko toga treba li Gruziji dozvoliti učlanjenje u ovaj vojni savez. Sjedinjene Američke Države podržavaju ovu ideju, a Nijemci i Francuzi su skeptični. Oni smatraju da Savez ne može da prihvati zemlje u kojima nisu riješeni regionalni konflikti. Jasnije rečeno - Gruzija bi mogla da uvuče NATO u rat protiv Rusije.