Kriza ustavne reforme u BiH

Ustavna reforma u BiH, jedan od najambicioznijih zahvata u nametnuti Daytonski ustav u toku proteklih deset godina, mogla bi doživjeti pravi fijasko u državnom parlamentu. Naime, članovi kluba HDZ- a i Hrvatskih Demokršćana u parlamentu odlučno su odbili ponuđena ustavna rješenja. Predsjednik kluba Vinko Zorić kaže : „Ustavne promjene koje se predlažu su samo kozmetičke. One samo cementiraju Dayton“. Zorić dodaje da nisu samo neprihvatljiva rješenja za izbor Predsjedništva, već i prijedlog odlučivanja u Parlamentu BiH :

„Mi mislimo da je entitetsko odlučivanje u Zastupničkom domu Parlamenta BiH cementiranje etničke podjele BiH na dva dijela od kojih po meni, u nijednom od tih entiteta Hrvati nemaju ravnopravnost“, kaže Zorić.

Marginalizacija parlamenta

Zamjenik predsjednika Predstavničkog doma Parlamenta BiH Martin Raguž smatra da predložene ustavne promjene neće donijeti ništa novo, ni dobro BiH:

„BiH sa ovakvim ustrojem po svim parametrima prikovana je na dno evropske ljestvice“. Raguž ističe da je u razgovorima o ustavnoj reformi parlament BiH potpuno marginaliziran: „Uvjeren sam da je ovo trenutak kada će Parlament BiH pokazati ima li snage da preuzme odgovornost za ovu zemlju, Ovo je povijesna prigoda da ne podlegnemo neprincipijelnim rješenjima koja će u stvari zadržati status quo“.

Klub HDZ-a i Demokršćana ima podršku i ostalih hrvatskih članova u Predstavničkom domu parlamenta BiH, osim Joze Križanovića, iz SDP-a. To znači da će u parlamentarnoj proceduri prijedlog ustavne reforme sasvim sigurno biti odbačen, jer je za njegovo prihvatanje potrebna većina iz sva tri naroda. Dok se očekuje mišljenje venecijanske pravne komisije o predloženom direktnom izboru članova Predsjedništva BiH, ovakav stav hrvatskih predstavnika u državnom parlamentu znači da se novom prijedlogu ustavne reforme – ne piše dobro.