1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kriza u Evropi se odražava na Zapadni Balkan

Kao što je to bio slučaj sa prethodnim talasom krize, i nove ekonomske turbulencije u EU odraziće se na privredni rast na Zapadnom Balkanu. Zato iz Svjetske banke savjetuju zemljama regiona da se drže u „umjerenoj zoni“.

Ilustracija kovanice evra

Kriza u EU neće mimoići Zapadni Balkan

Iako su globalna kriza i turbulencije u evrozoni potresle i ekonomije država nastalih raspadom nekadašnje Jugoslavije, dublja integracija u EU i dalje, dugoročno gledano, ostaje najbolja perspektiva za dalji privredni rast Zapadnog Balkana, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke. To je ujedno i prvi polugodišnji izvještaj Svjetske banke posvećen direktno ovom regionu.

„Predvidjeli smo privredni rast od dva procenta za cijeli region u 2012. godini. Procjena je zasnovana na pretpostavci da će doći do neke vrste rješenja problema sa kojima se evrozona trenutno suočava. Postoji i rizik da stvari krenu i na drugu stranu ukoliko dođe do loših rješenja. Ukoliko evropski privredni rast padne još više, tada ćemo vidjeti i pad privrednog rasta u regionu“, kaže za Dojče vele jedan od vodećih ekonomista Svjetske banke, Ronald Hud (Ronald Hood).

Ekonomijama balkanskih zemalja preporučen „odbrambeni modalitet“

A kada je u pitanju nastupajuća ekonomska dekada u EU, scenariji se kreću od „loših“ ka „katastrofalnim“. Jedno je sigurno, Evropa se više ne može vratiti na situaciju prije krize, niti će moći da riješi probleme bez značajnijih reformi sistema. Sve to će se odraziti i na zemlje Zapadnog Balkana, kako u privrednom tako i u integracionom smislu. Male i otvorene ekonomije zemalja Zapadnog Balkana imaće malo kontrole nad nadolazećim talasom krize, koji će se osjetiti kroz trgovinu, direktne strane investicije i bankarski sektor, kako je konstatovano na predstavljanju izvještaja Svjetske banke.

Karta Zapadni Balkan s EU zvjezdicama

Zemlje Zapadnog Balkana teže ulasku u EU

„Ekonomski problemi sa kojima će se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana u velikoj mjeri su 'spoljne prirode' i van su njihove kontrole. One nisu te koje su započele krizu u evrozoni i akcije koje sada moraju da preduzmu su uglavnom odbrambene prirode,“ objašnjava Ronald Hud za Dojče vele.

U tzv. „odbrambene metode“ ubrajaju se kontrolisanje nacionalnih fiskalnih deficita, kao i javnih i spoljnih dugova država, a u ovom trenutku Crna Gora, zatim Srbija i BiH najbliže su tzv. „crvenoj liniji“, kada je u pitanju državni fiskalni deficiti.

Proširenje kao rizik ili dio rješenja za EU?

Sa druge strane, u integracionom smislu, region će, u situaciji kada je EU okrenuta samoj sebi i sopstvenim reformama, morati da uredi „više toga, a pod težim uslovima“ kako bi došao pred vrata Unije koja, u tom trenutku, vjerovatno više neće izgledati kao danas.

I dok postoje oni koji u daljem širenju EU vide potencijalni „novi teret“, ima i onih koji na proširenje ne gledaju kao na dio rizika za EU, već kao na dio rješenja za postojeću krizu, obrazlažući to činjenicom da je svaki novi talas proširenja donio Evropi novi podsticaj privrednog rasta. Oni preporučuju zemljama Zapadnog Balkana da, kroz reforme, postanu poželjniji partneri i ne daju EU razlog da im kažu „ne“.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije