Kriza u Bosni dolazi Beogradu kao poručena

U članku pod nazivom «Žestoki protesti bosanskih Srba» «Neue Zuercher Zeitung» osvrće se na posljednja zbivanja u Bosni i Hercegovini:

«Protesti, usmjereni protiv najnovijih dekreta visokog predstavnika ujedinili su političke partije bosanskih Srba. Miroslav Lajčak odlučio je da promijeni način glasanja u Vijeću ministara. U budućnosti bi takozvani «etnički kvorum» bio ispunjen prisustvom po jednog a ne dva predstavnika Bošnjaka, Srba i Hrvata. Time za Srbe postaje teže odupirati se jačanju centralne države, do kojeg dolazi na uštrb njihovog entiteta. Demonstranti su nosili transparente, na kojima je Lajčak prikazan kao diktator. Drugi su isticali plakate sa likom Wladimira Putina, koji zbog otpora proglašenju nezavisnosti Kosova, kod dijela Srba uživa status nacionalnog zaštitnika.“.»

piše «Neue Züricher Zeitung» i dodaje:

„Kriza u bosanskom državnom sklopu dolazi Beogradu kao poručena. Ona se koristi kako bi se pokazalo da međunarodna zajednica u BiH i Srbiji primjenjuje različite aršine. Zapad, s jedne strane, radi na odvajanju Kosova od Srbije i obrazlaže to voljom albanskog, većinskog naroda. S druge strane bosanskim Srbima se to pravo uskraćuje. Pod tim aspektom "bosanska karta" je posljednji džoker Beograda u diplomatskom natezanju oko Kosova. Srpski bojkot rada državnih institucija u Bosni i Hercegovini ili referendum o nezavisnosti bi EU i SAD-e stavio pred nesagledive probleme,"

kaže se u članku, koji je objavljen u listu «Neue Züricher Zeitung». I sedam godina nakon svrgavanja sa vlasti Slobodana Miloševića, Srbija i dalje mora živjeti bez svojih najvažnijih pisaca, piše današnji «Frankfurter Allgemeine Zeitung» osvrćući se na nedavno održani beogradski sajam knjiga i dodaje:

«U Beogradu, kojeg je David Albahari, napustio 1994-te, živi više Srba nego ikada ranije. Albanci i Hrvati su odavno otišli. Ali i nekolicina Srba je pobjegla iz glavnog grada jedne zemlje, koja se, početkom 90-tih, odjednom osjetila okružena navodno opasnim narodom, krvoločnim plemenom Nesrba.»

piše «Frankfurter Allgemeine Zeitung» i dodaje:

U to vrijeme, kada je buktio rat u Bosni, dijelovi Hrvatske bili pod srpskom vlašću a dinar svakog časa gubio na vrijednosti, Predrag Marković je osnovao izdavačku kuću «Stubovi kulture». Njegovi najpoznatiji autori danas su upravo David Albahari i Dragan Velikić, koji je Beograd napustio 2005-te. Situacija je, po riječima Markovića, postala neizdrživa nakon ubistva premijera Đinđića, koji je svojim životom platio pokušaj okretanja Srbije prema Zapadu. Sada su se na beogradskom sajmu knjiga, kao gosti, pojavili pisci, koji su napustili Srbiju. Imaju li oni šta jedni drugima da kažu? Naravno da imaju, ali tu je mnogo nesporazuma. Bora Ćosić im je posvetio cijelu knjigu. U svojoj knjizi »Putovanje u Aljasku» on govori o povratku u zemlju, koja se nekada nazivala Jugoslavijom. On ide kao stranac i vraća se kao stranac, bez spoznaje da je i sam postao dio nesporazuma, o kojem piše.»

piše u članku «Povratak opasnom narodu» nadregionalni dnevnik «Frankfurter Algemeine Zeitung».

Jasmina Rose