1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kriza u Argentini: tko je kriv?

Nakon poraza u borbi protiv hedge fondova, što je zemlju otjeralo u stečaj, argentinske vlasti igraju na kartu patriotizma. Trezveni glasovi su rijetki.

„Argentina podnijela hitni zahtjev za članstvom u Europskoj uniji!“ ovako je jedan njemački satirični časopis, aludirajući na financijsku krizu u Europi, prokomentirao vijest o državnom stečaju te južnoameričke zemlje. No ono čemu se stanovnici Starog kontinenta mogu u međuvremenu smijati, u Argentini trenutno ne zabavlja nikoga.

Patriotizam kao politički adut

Umjesto toga u ovim teškim trenucima Argentinci i njihovo političko vodstvo posežu za patriotizmom. Ponos domovinom je u Argenitini i inače omiljeno oružje vladajućih u trenucima nacionalnih kriza, u što se svakako može ubrojiti i ova aktualna financijska kriza. Stoga i ne čudi podrška koju argentinska vlada u borbi protiv omraženih hedge fondova uživa u narodu.

„Naš patriotizam se zasniva na sljedećoj zabludi: mi smo uvjereni da smo najbolji na svijetu. I s obzirom na to da to nema veze s realnošću, optužimo jednostavno neke velike i tajnovite sile koje nas sprječavaju u tome da budemo ono što jesmo: najbolji na svijetu“, kaže ironično povjesničar Luis Alberto Romero, koji se već godinama bavi fenomenom argentinskog patriotizma. I u borbi protiv američkih fondova, koji 2005. i 2010. nisu pristali na oprost dijela duga Argentini i sad su svoje pravo na odštetu izborili pred jednim američkim sudom, vlada koristi patriotizam. „Sloboda ili lešinari“, stoji na plakatima kojima predsjednica Cristina Fernández de Kirchner i njezini ministri narodu daju do znanja tko su pravi krivci za nevolje u kojima se društvo nalazi.

Cristina Fernandez de Kirchner

Cristina Fernandez de Kirchner

Isprobani trik

Vlasti u Argenitini su jednom već posegle za tim trikom. U četrdesetim godinama prošlog stoljeća kada su se američke vlasti protivile usponu Juana Perona, vladajući su zemlju preplavili plakatima koji su građane stavljali pred izbor: „Ili mi ili oni“.

Ono što je funkcioniralo prije gotovo 70 godina, funkcionira i danas. Nacionalističko crno-bijelo razmišljanje dovodi do toga da kritičari rada vlade ili oporba nemaju izgleda konstruktivno kritizirati vlast. „Kritičari se odmah nađu u klopci, kao što je to nedavno bio slučaj prilikom nacionaliziranja naftne kompanije YPF. Misle kako ne smiju biti protiv domovine i nacionalnih interesa“, kaže povjesničar Romero. Čak i mediji naklonjeni oporbi preuzimaju patriotski rječnik medija na državnoj liniji i tako npr. govore o „lešinarskim fondovima“. Demonstrativni patriotizam trenutno ima dobru prođu.

Sjećanje na Falklandski rat

Mnogima se, međutim, od ovakvih izljeva patriotizma i sijanja mržnje protiv „imperijalizma“ ledi krv u žilama. „Mislim da je ovakva vrsta patriotizma svoj najgori oblik pokazala prije 30-ak godina tijekom rata za Falklandsko otočje“, kaže Romero.

Vlada u međuvremenu najavljuje daljnju borbu protiv međunarodnih fondova – pravnim sredstvima. Međunarodno se položaj Argentine time ne poboljšava. Ali nacionalni osjećaj da.