1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kriza stiže na proljeće

Vijest da će Međunarodni monetarni fond možda i finansijski morati pomoći Srbiji u prevazilaženju posljedica svjetske krize demantovala je uspavanku vlasti kako ona neće ostaviti veće posljedice na zemlju.

default

Beograd - Svjetska finansijska kriza dovodi do smanjenja investicija i samim time pogađa i Srbiju

„Ta vijest je na sredini između dobre i loše“, kaže za Deutsche Welle Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja. On dodaje da je riječ o upozorenju da problemi postoje, i da Srbija mora prije svega smanjiti preveliku javnu potrošnju.

„Prvo imate jedan konglomerat od vlade sa velikim brojem političkih partija, čime se povećava sama administracija, a zatim su tu i određena predizborna populistička obećanja. Svakako, zahvaljujući upravo velikoj javnoj potrošnji naša vlada se ponaša kao zemlja Dembelija, gdje sve cvjeta, gdje sve raste, i gdje nema nikakvih problema. A problema ima, jer nema dovoljno prihoda od procesa privatizacije.“

Srbija nije izolovano ostrvo

Blick über die Save auf einen Teil der Stadt Belgrad

"Srbija nije zemlja Dembelija"

Prisustvo MMF-a je na neki način garant vođenja ispravne ekonomske politike, što može imati pozitivne efekte na vraćanje povjerenja investitorima, navode stručnjaci.„Svjetska kriza upravo dovodi do smanjenja investicija, povećanja nezaposlenosti i smanjenja izvoza. Neodgovorno je stoga tvrditi kako je Srbija izolovano ostrvo koje kriza ne pogađa“, ocenjuje Đogović.

„Situacija je kratkoročno pod kontrolom, kada kažem kratkoročno mislim negdje do prvih proljećnih dana. Ukoliko se svjetska kriza amortizuje i koliko toliko sanira do tog perioda, onda neće biti problema sa finansijskim sektorom i u našoj zemlji. Ali, biće problema sa realnim sektorom, i on može da dođe u neke recesivne tendencije upravo tokom sljedeće godine.“

Vještački nivo domaće valute

„Svakodnevne oscilacije deviznog kursa pokazatelj su vještačkog nivoa domaće valute i mešetarenja“, smatra Đogović. Kako će u narednom periodu domaća štednja biti glavni izvor kreditiranja, on kaže da bi vlada i Narodna banka morali da u svoj paket finansijskih mjera ubace i povećanje garancija za štedne uloge sa 3.000 evra na neki veći iznos.