1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kriza odnijela četiri miliona radnih mjesta u EU

Ekonomska kriza u velikoj mjeri uzima danak na tržištima rada u EU. Istovremeno, zaposleni Evropljani su skloni čestoj promjeni posla. S druge strane u Evropi je i veliki broj onih koji su duže od godinu dana bez posla.

Kriza vidljiva golim okom: Opustjeli pogon njemačke fabrike Autoliv

Kriza vidljiva golim okom: Opustjeli pogon njemačke fabrike Autoliv

Evropa se danas bori sa najvećom stopom nezaposlenosti u posljednjih deset godina, a pravi udarac ekonomske krize na tržište rada se tek očekuje. Predviđa se tako da će nezaposlenost u EU preći 10 procenata.

Mladi, manje stručni radnici, kao i oni zaposleni na određeno vrijeme ponijeli su najveći teret krize. Mjere koje su dosada primjenjene u zemljama članicama EU, u borbi protiv nezaposlenosti, donijele su izvjesne rezultate, ali i pokazale da nisu dovoljne, tvrdi portparolka Evropske komisije, Šantal Hjudžiz:

„Iako je ekonomska kriza imala jak uticaj na tržišta rada širom EU, gdje je do sada već izgubljeno 4 miliona radnih mesta, kratkoročne mjere u zemljama članicama uspjele su u izvjesnoj mjeri da ublaže efekte krize. Sa druge strane, te mjere nisu dovoljne da bi obezbjedile i uspješan izlazak iz krize. One tako moraju biti potpomognute dugoročnim strukturalnim reformama koje bi obezbjedile održiv oporavak.“

Redovi pred biroom za zapošljavanje u Berlinu

Redovi pred biroom za zapošljavanje u Berlinu

Ovakve reforme, prema mišljenju evropskog komesara za zapošljavanje, Vladimira Špidle, neophodne su, kako za budućnost evropskog tržišta rada, tako i za tranziciju ka ekonomiji koja će sve više biti zasnovana na niskoj proizvodnji štetnih gasova.

Zaposleni dinamični, nezaposleni teško do novog posla

Vladimir Špidla: Zabrinjava procenat onih koji su već duže vrijeme bez posla

Vladimir Špidla: Zabrinjava procenat onih koji su već duže vrijeme bez posla

Posljednja istraživanja pokazuju i to da je evropsko tržište rada mnogo više dinamično nego što se to smatralo. Tako svake godine oko 22 procenta radnika širom EU promijeni posao.Takav dinamizam sada se može primijetiti gotovo u svim zemljama članicama, i više nije svojstven samo za tzv „fleksibilne“ zemlje po pitanju promjene radnih mjesta, kao što su Velika Britanija i Danska, gdje svake godine gotovo jedna četvrtina zaposlenih promijeni posao, kaže Špidla i dodaje:

„Ono što se pokazuje kao zabrinjavajući rezultat jeste da ukoliko između dva posla radnik napravi pauzu od godinu dana, teško se poslije vraća na tržište rada.“

Iako je broj „dugotrajno nezaposlenih“ Evropljana imao trend opadanja od devedestih na ovamo, posljednje brojke pokazuju da skoro 45 procenata nezaposlenih u EU ne nalazi posao više od godinu dana, dok taj procenat u SAD iznosi 10 odsto.

I klimatske promjene utiču na tržište rada

Nove tehnologije će donijeti nova radna mjesta

Nove tehnologije će donijeti nova radna mjesta

Globalna borba protiv klimatskih promjena uticaće na to da će i tržište rada u EU morati da se prilagodi potrebama nove „zelene“ ekonomije. To će zahtijevati gašenje jednog broja postojećih radnih mjesta, otvaranje novih, kao i prekvalifikaciju izvjesnog broja radnika.

Za početak, novo tržište tzv „zelenih“ poslova, zahtijevaće veći broj visoko stručne radne snage, dok će manje stručni radnici morati na dodatnu obuku. U Briselu je poručeno da EU već sada mora da radi na planovima za potrebnu preobuku.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije