1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Kriza na tržištu nekretnina u Sloveniji

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše o krizi u Sloveniji i navodi da bi ta zemlja, kao naredna članica eurozone, mogla podnijeti zahtijev za dobijanje finansijske pomoći.

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ o tome piše:

„Slovenija je već više puta demantirala pojedine navode da će zatražiti finansijsku pomoć Evropske unije. U međuvremenu sve više raste vjerovatnoća da će do toga ipak doći. Koliko je dramatična situacija u toj zemlji u vezi sa dugo vremena prećutkivanom krizom najbolje pokazuje dalji razvoj na tržištu nekretnina. Broj transakcija se smanjuje, a cijene i dalje padaju. Sve se to dešava u jednom od najljepših i najatraktivnijih regiona srednje Evrope.

Za samo sat vremena vožnje automobilom može se stići na brojna skijališta i mjesta za planinarenje, dok vožnja do mora traje nešto duže - sat i pol vremena. Stari dio Ljubljane, kojeg je u periodu od 1872. do 1957. godine stilizirao slovenački arhitekta Jože Plečnik, također se ubraja u najljepše u srednjoj Evropi. Nijedna zemlja kao Slovenija ne nudi toliko toga na relativno tako malom prostoru: od Karavanki na sjeveru, vinskih regiona na istoku, dubokih šuma na jugu pa do morske obale na jugozapadu. Dugo je Slovenija važila kao uzorni ekonomski učenik. U periodu od 2000. do 2007. prosječan privredni rast u toj zemlji se kretao oko devet odsto. 2004. je došlo do članstva u Evropskoj uniji, a 2007. godine Slovenija je ušla u eurozonu. Kamate su se prepolovile i činilo se da više ništa ne može zaustaviti tu zemlju da u rekordno kratkom vremenu dostigne zapadnoevropski životni standard. Posjedovanje po dva stana i dva automobila postepeno je postajalo pravilo među tamošnjim domaćinstvima. Više od 80 odsto Slovenaca svoja öetiri zida ima u privatnom vlasništvu. No, sa jeftinim novcem na tržištu nekretnina se stvorio mjehur od sapunice, pa su mnogi odjednom počeli govoriti o Sloveniji kao o 'Španiji u Alpama'. No, kriza nastala na tržištu nekretnina kao spirala oslikava stanje u cjelokupnoj slovenačkoj privredi. Povećan je broj nezaposlenih, prije svega među mladima. Premijerka Alenka Bratušek planira uvođenje poreza na nekretnine i nada se da će ukidanjem državnih preduzeća doći do ekonomskih impulsa. Slovenački ekonomski list 'Finance' međutim upozorava da se ne ide tim putem. Sa injekcijom na taj način dobijenog kapitala neće ponovo oživjeti umiruće tržište nekretnina. Samo jedna temeljna reforma tržišta rada mogla bi postepeno da dovede do povećane potražnje”, navodi – pored ostalog – njemački list “Frankfurter Allgemeine Zeitung”.

Useljenici često obrazovaniji od Nijemaca

Njemački magazin „Der Spiegel“ u svom online-izdanju piše o useljenicima koji dolaze u Njemačku. „Španski inžinjeri, indijski IT-specijalisti: sve više visokokvalificiranih osoba dolazi u Saveznu Republiku Njemačku. Prema navodima jedne studije, nivo njihovog obrazovanja u međuvremenu je veći od njemačkog prosjeka. Nestaje kliše koji je važio ranije, dakle da se radi o seljacima potražiteljima azila. Studija je provedena na osnovu zahtijeva njemačke fondacije Bertelsmann. Prema njenim rezultatima, 43 odsto novih useljenika između 15 i 65 godina ima diplomu, odnosno završni ispit na nekoj od visokih ili tehničkih škola. Gledano iz ugla njemačkog prosjeka o obrazovanju taj broj u ovoj zemlji iznosi samo 26 odsto. U javnosti još uvijek postoji predodžba o tome da useljenici uglavnom potiču iz niskokvalificiranih kategorija. S obzirom na ekonomsku krizu i visoku stopu nezaposlenosti u mnogim evropskim zemljama, Njemačka postaje sve atraktivnija za tržište rada. Prema navodima Statističkog zavoda, u 2012. u Njemačkoj je došlo više od milion ljudi. Veliki broj njih je bio visokokvalificiran. Fondacija Bertelsmann s toga traži da se strateški regulišu nova pravila u oblasti politike useljevanja: 'Njemačkoj će ubuduće biti potrebno znatno više kvalificiranih useljenika – i to ne samo iz zemalja Evropske unije“, piše magazin „Der Spiegel“.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić