1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kriza na području obrazovanja u Europi

Alen Legović14. februar 2008

Novi izvještaj o stanju obrazovanja u Europi pokazuje da sve manje učenika zna čitati te da raste broj onih koji prekidaju svoje školovanje. Svaki četvrti učenik koji je navršio 15. godinu života ne zna čitati.

https://p.dw.com/p/D7In
Političari upomoć
Političari upomoćFoto: Bilderbox

Stanje oko obrazovanja mladih u Europi je alarmantno, pa se traži intervencija politike i vlada zemalja članica. Stoga će Vijeće ministara obrazovanja koje se danas sastaje u Bruxellesu zatražiti da se u rješavanje ovog gorućeg problema uključe i šefovi država i vlada zemalja članica i to na svojem idućem sastanku na vrhu koji se 13. i 14. idućeg mjeseca održava u Bruxellesu. Neophodna je intervencija na najvišoj razini, a to pokazuje najnoviji izvještaj o stanju obrazovanja mladih u Europi kojeg će danas usvojiti Vijeće ministara.

Čitanje lošija strana učenika

Posebno zabrinjavajuća situacija je kada je riječ o čitanju. 2006. godine gotovo svaki cetvrti učenik u starosnoj dobi od 15 godina nije točno znao što čita u školi. U izvještaju od 2000. godine probleme sa čitanjem imao je tek svaki peti (21,2%) učenik. Tada su zemlje članice odredile za cilj da kvotu onih koji ne znaju čitati smanje na 17%. No većina zemalja članica to nije ostvarila. Obrazovanje je u nadležnosti nacionalnih država. Podaci u zemljama članicama temelje se na Pisa studiji OECD-a. Ministri obrazovanja sada polažu velike nade u šefove država i vlada zemalja članica koji bi trebali staviti na raspolaganje više novca. U suprotnome Europi prijeti opasnost da zbog nepismenosti svojih učenika postane manje konkuretna.

Dječaci lošiji od djevojčica

Kada bi promatrali samo djevojčice tada bi Europska unija ostvarila svoj zacrtani cilj.
Kada bi promatrali samo djevojčice tada bi Europska unija ostvarila svoj zacrtani cilj.Foto: picture-alliance/ ZB

Posebno loše stanje je kod dječaka među kojima čak svaki treći ima problema sa čitanjem, dok kod djevojčica problema ima tek 17%. Ministri su upozorili da činjenica da toliki broj učenika ne zna čitati povlači sa sobom posljedice i za nekadruga područja, naprimjer za matematiku, jer učenici i koji znaju računati, nisu u stanju pročitati matematički zadatak. Ministri obrazovanja namjeravaju se orijetirati prema uspješnim modelima u Europi. Najbolji u čitanju ostaju Finci kod kojih se broj djece koja imaju problema sa čitatnjem od 2000. i osam posto smanjio 2006. godine na 4,8%. Interpretacije ovog uspjeha sežu od intenzivnije nastave pa sve do titulature stranih filmova na finskoj televiziji što rezultira da se i djeca trude pročitati tekstove.

Katastrofalna je situacija kod Rumunja. Dok je 2000. godine 41,3% imalo poteškoća sa čitanjem 2006. godine se broj učenika povećao na čak 53,5%, što je više od polovice. Stručnjaci za sada nemaju prijedlog za izlaz iz ovakve situacije. Drugi veliki problem je broj učenika koji prekida svoje školovanje. Premda se kvota učenika koji prekidaju školovanje u Europskoj uniji od 2000. do 2006. godine smanjila sa 17,6% na 15,3% - to je još uvijek daleko od zacrtanog cilja od 10%.