1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kriza na Krimu (ne)ugrožava svjetsku privredu

Ukrajinu bi kriza zbog događaja oko Krima mogla dovesti do državnog bankrota. Međunarodna financijska i gospodarska tržišta nisu, međutim, (još) izložena velikoj opasnosti, smatraju analitičari.

Kriza na Krimu očito se manje odražava na međunarodna financijska tržišta nego što se to mislilo i od čega se strahovalo. Nakon snažnog pada u minus početkom tjedna, stanje se ponovno stabiliziralo. Ukrajini, međutim, prijeti državni bankrot ako ne dobije financijsku injekciju izvana.

U ponedjeljak (3.3.) je ruski indeks RTS pao za 12 posto - na najnižu vrijednost u zadnjih šest godina. Isti trend je uočen i na drugim velikim burzama: Dow Jones je zabilježio minus od jedan posto, indeks eurozone EuroStoxx 50 pao je za 2,25 posto, a njemački DAX 3,5 posto. No, već u utorak su se oni počeli oporavljati: EuroStoxx 50 i DAX su već na početku radnog dana skočili za jedan posto, a prekinut je i pad ruskog rublja, nakon što je ruska Središnja banka podigla referencijalne kamate s 5,5 na sedam posto.

Jörg Krämer

Jörg Krämer

S obzirom na takav razvoj događaja analitičari još ne misle da svjetskom gospodarstvu prijeti ozbiljna opasnost. "Petina plina koji Europska unija uvozi dolazi iz Rusije", kaže glavni ekonomist Commerzbanka Jörg Krämer u intervjuu za DW: "Ako Ukrajina sada otpadne kao tranzitna zemlja za slanje plina iz Rusije, otprilike polovica njih može biti preusmjerena na druge plinovode." Krämer stoga opasnost od problema opskrbe europske privrede plinom smatra mogućom, ali ne pretjerano vjerojatnom. Obveze iz privatnih tržišnih ugovora je Rusija u prošlosti uvijek ispunjavala do u tančine jer je ruska privreda ovisna o izvozu plina. S druge strane je jasno, smatra Krämer, da ovisnost Europljana o ruskom plinu sprječava i njihovo vojno miješanje u konflikt: "Zapad je zaprijetio isključivanjem Rusije sa summita G8, ali neće vojno intervenirati - nije to ni u prošlosti nikada činio."

Strahovi njemačkih gospodarstvenika

Njemačka trećinu plina koji joj treba uvozi iz Rusije. To bi se, objašnjava Krämer, moglo kompenzirati prebacivanjem na sjevernoameričke izvore plina. U drukčijoj su situaciji njemačka poduzeća koja imaju svoje podružnice u Ukrajini. "U zemlji je oko 500 njemačkih tvrtki", upućuje direktor Odbora njemačke privrede za istok Rainer Lindner u razgovoru za DW. U to pripadaju na primjer Adidas i Metro. U Rusiji posluje oko 6.000 njemačkih tvrtki i one se, naravno, boje za svoju budućnost. Njemačka je, nakon Rusije, najvažniji trgovinski partner Ukrajine.

Za Ukrajinu je situacija zato ne samo politički, nego i makroekonomski gledano dramatična. Već desetljećima je vanjskotrgovinska bilanca te zemlje negativna: cijene plina koji Ukrajina uvozi iz Rusije su visoke, a cijene ukrajinskih izvoznih proizvoda - žita i čelika - na svjetskom tržištu niske.

"Europska unija je bila i ostala partner važan za modernizaciju Ukrajine", kaže Lindner: "Prošle godine se čak htjelo potpisati bilateralni ugovor o slobodnoj trgovini između ove dvije zemlje - ali to se još nije dogodilo." Trajni prijepor između EU-a i Rusije mogao bi se negativno odraziti i na cjelokupni gospodarski razvoj na prostoru istočne Europe, smatra direktor Odbora njemačke privrede za istok. Tako trenutni pad ruske valute već sada poskupljuje njemački izvoz u Rusiju.

Bez financijske potpore Zapada - siguran bankrot

Rejtinška agencija Standard and Poor's vidi Ukrajinu pred državnim bankrotom. Socijalni sustav joj je u raspadu, a nema ni rezervi kojima bi mogla pokriti unutarnje i vanjske dugove pa ne može bez pomoći izvana. Novi ukrajinski ministar financija Jurij Kolobov priopćio je da njegova zemlja ove i iduće godine treba 25 milijardi eura. I Lindner smatra da Ukrajini sada hitno treba "svježi" novac koji nije direktno povezan s brzim reformama. "Bez financijske potpore Zapada Ukrajina će u kratkom roku bankrotirati", tvrdi on. Trenutno izaslanstvo MMF-a ispituje financijsko stanje Ukrajine. Međunarodni monetarni fond je, međutim, obvezan eventualne kredite uvjetovati reformama.

Autorice: Johanna Schmeller / Dunja Dragojević

Odgovorni urednik: Svetozar Savić