1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kriza žestoko pogodila i grčki nogomet

Sve manji proračuni, igrači koje se više ne može isplatiti i sve manje navijača na tribinama: posljedice financijske krize sada osjećaju i grčki nogometni klubovi. Ipak, vidljiva je nada na horizontu.

Na spisku licenciranih klubova, kojega je grčki nogometni savez u lipnju protekle godine proslijedio UEFA-i, nedostajao je jedan klub: AEK Atena, klub kojega u međuvremenu trenira Nijemac Ewald Lienen. Savez je devetostrukom prvaku Grčke zbog financijskih problema oduzeo licencu za sudjelovanje u natjecanjima Europske lige. AEK Atenu je u sezoni 2012./13. na europskoj nogometnoj pozornici zamijenio Asteras Tripolis, mladi, ambiciozni klub iz provincije. TIme je grčka dužnička kriza pronašla svoju prvu žrtvu u domaćem nogometu. "Imamo dugove od 35 milijuna eura, od čega su 23 milijuna državni novci2, priznao je otvoreno klupski predsjednik Andreas Dimitrelos i dodao da je su to "crni dani" za AEK.

Ewald Lienen, trener kluba AEK Atena

Ewald Lienen, trener kluba AEK Atena

No AEK nije izuzetak. Pored toga, atenskog kluba s tradicijom, financijski fairplay UEFA-e su prekršili i klubovi Aris iz Soluna, Panionios iz Atene, OFI s Krete, PAS Giannena i AO Kerkyra. Posljedice za tih šest visokozaduženih klubova: grčki nogometni savez im je doduše odobrio sudjelovanje u grčkoj super ligi, ali su u aktualnoj sezoni smjeli obvezati samo tri igrača starija od 24 godine. Ni renomirani klub iz glavnog grada Panathinaikos Atena nije ostao pošteđen financijskom krizom. Sudjelovanje u kvalifikacijskim utakmicama za Ligu prvaka je dugo visjelo u zraku: tek krajem lipnja im je pao kamen sa srca kad je UEFA konačno dala zeleno svjetlo. Osim toga, grčki dvadesetostruki prvak je u studenom ne svojom voljom bio na svjetskim naslovnicama kad je na vidjelo izišlo da je ima problema s plaćanjem računa za struju za olimpijski stadion. Kako bi bar nešto uštedjeli, predsjednik poduzeća koje se brine za stadion je odgovorne u Super ligi zamolio da se utakmice Panathinaikosa održe danju.

Duboki proračunski rezovi

Samo jedan pogled na izdatke za transfere u grčkoj ligi u međunarodnoj usporedbi je potreban kako bi se shvatili financijski problemi 16 klubova Super lige. Prema navodima portala "transfermarkt.de", na kojemu se mogu naći informacije o transferima na nogometnom tržištu, grčke Super liga je u aktualnoj sezoni potrošila tek 5,7 milijuna eura za nove igrače. 2008./09. je to bilo još 58,9 milijuna eura. Usporedbe radi: za aktualnu sezonu su klubovi engleske Premier lige potrošili 775,8 milijuna eura za kupovinu novih igrača, a njemački klubovi Bundeslige 288,4 milijuna eura. Otrježnjujuća je i statistika, koju je početkom sezone objavio sportski časopis "Goal News": proračun Panathinaikosa je smanjen za 30 posto, onaj AEK-a za 65 posto, a proračunska sredstva Panioniosa su čak srezana za 81,15 posto.
Za razliku od drugih zemalja, u Grčkoj nisu na vidiku financijski jaki ulagači iz tu- ili inozemstva koji bi djelovali kao spasitelji. Još teže stanje je u drugoj i trećoj grčkoj ligi.

Panathinaikosov stadion pored Akropolja

Teško financijsko stanje u Panathinaikosu, stigla čak i molba da se u njihovom stadionu pored Akropolja (na fotografiji) utakmice održavaju samo danju radi uštede

Nema plaća - nema ni zvijezda

Ukoliko neki klub upadne u financijske probleme, u pravilu su nogometaši ti koji pate zbog toga. Neisplaćene plaće nisu nikakva novost u grčkom sportu. Ali s dužničkom krizom se ta problematika dodatno pooštrila. Prema navodima međunarodnog udruženja nogometaša FIFPro dvije trećine igrača u Grčkoj dobiva plaću s zakašnjenjem; mnogi moraju čekati čak više od šest mjeseci. Neki igrači su stoga očito otkrili klađenje kao lukrativan izvor prihoda - i grčki nogomet je uzdrman kladioničarskim skandalom. Nakon kraja sezone 2010./11. su momčadi Olympiakos Volou i AO Kavala bili primorani nastaviti igrati u slabijoj ligi.

A i kvaliteta kad su u pitanju igrači u prvoj ligi je patila zbog gospodarske krize. Samo u razdoblju zimskih transfera 2013. su četiri grčka reprezentativca napustila domovinu: Vazilis Torozidis (AS Rim), Nikos Sipropoulos (Chievo Verona), Lazaros Kristodoulopoulos (Bologna) i Lukas Vintra (UD Levante). Odlazak grčkih igrača u inozemstvo samo po sebi nije nikakva novost, ali je novost da neki od njih svoju sreću traže u za Grke "egzotičnim" nogometnim zemljama poput Rusije, Ukrajine, Rumunjske, Mađarske, Azerbejdžana, Bugarske, Slovenije ili Ujedinjenih Arapskih Emirata, umjesto da igraju za neki klub u njihovoj domovini. Osim toga je i povišena porezna stopa u Grčkoj dovela do toga da strana velika imena više ne mogu biti dovedeni ili posuđeni u Grčku. Prošla su vremena u kojima su u grčkoj ligi igrale međunarodne zvijezde poput Djibrila Cissea, Gilberta Silve, Sidneya Govoua, Rivalda ili Yaye Tourea.

Grčki navijač

Sve je manje i navijača, jer ne mogu kupiti ulaznice

No sa ili bez zvijezda, većina navijača si ionako više ne može priuštiti ulaznice za utakmice. A zbog toga je opet manje novca u blagajnama klubova - začarani krug, kojega se ne može probiti. U sezoni 2008./09. je zabilježeno u prosjeku po utakmici oko 7.500 posjetitelja u stadionima, dok ih je aktualno u prosjeku tek oko 4.600.

Kriza kao šansa

Možda je to mnogima čudno, ali kriza skriva i određeni razvojni potencijal za grčki nogomet. Upravo činjenica da mnogim klubovima nedostaje ili nemaju dovoljno novca za transfere, otvara pojačano mogućnost da se ulaže trud u mlade, domaće nogometaše. Za promicanje vlastitih mladih talenata se nedavno izjasnio i Fernando Santos, portugalski izbornik Grčke. On je na jednom međunarodnom nogometnom kongresu krajem siječnja u Ateni, među ostalim, predložio i provođenje jednog U-15 prvenstva.

Georgios Sarris, koji je od listopada prošle godine predsjednik grčkog nogometnog saveza (EPO), je iznio plan da se za grčki nogomet uvede dužnička kočnica, a kontrolni organi bi, kako je predložio, bili Super liga, EPO i možda još dodatno država. Taj prijedlog podrazumijeva da, ukoliko neki klub prekrši dogovorenu financijsku politiku, mora računati sa sankcijama. Prioritet toga plana bi bilo uredno isplaćivanje plaća nogometašima. Ostaje međutim da se vidi donosi li njegov plan samo prazne floskule ili će on doista donijeti spas grčkom nogometu. Volja i nužnost za promjene su svakako tu. Tako je Giannis Moralis, predsjednik Super lige, naglasio: "Samo o nama ovisi, hoćemo li iz ove krize izići kao pobjednici."

Autori: Philippos Bravos / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić