Kritike na račun ocjene da je BiH "sigurna zemlja"

Broj azilanata iz zemalja zapadnog Balkana svake godine sve više raste, nakon što su njeni građani 2009. i 2010. godine oslobođeni viznog režima. Samo je u prošloj godini u njemačkim službama za migraciju predato 36.689 novih zahtjeva za azil od građana koji su stizali iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Da bi finansijski rasteretili državu, pokrajine i komune, njemačka vlada je zato krajem aprila ove godine donijela odluku da Srbiju, Makedoniju i Bosni i Hercegovinu proglasi „sigurnim zemljama“. To je trenutno tema o kojoj se vode rasprave u njemačkom parlamentu. Opozicija oštro kritikuje ovu odluku, a osuđuju je i brojne nevladine organizacije.

„Odluka vlade je pogrešna!“, poručuje Gunter Burkhardt, šef organizacije „Pro Asyl“ (Za azil). Smatra da sve tri pomenute države ne mogu biti svrstane u grupu sigurnih zemalja, jer su njihovi građani izloženi brojnim problemima. Burkhard navodi napade na homoseksualce, korupciju u pravosudnim organima, nespremnost država da proganjanim pripadnicima manjina pruži zaštitu. „Ukoliko parlament prihvati odluku vlade, potražioci azila neće imati nikakve šanse da dobiju azil u Njemačkoj. Njihov zahtjev biće rješavan po „brzom postupku“ bez razmatranja pojedinačnih slučajeva i razloga zašto je neko morao da napusti svoju matičnu zemlju. To se nažalost već i sada dešava u praksi“, tvrdi Burkhardt.

Nikome nisu potrebni romski problemi

Srbija se nakon Sirije nalazi na drugom mjestu svih statistika Službe za migraciju po broju zahtjeva za azil. Pretežno je riječ o Romima koji traže azil u više njemačkih opština nakon što im neki od prethodnih zahtjeva budu odbijeni. Azil se u Njemačkoj dodjeljuje samo političkim prognanicima, ali ne i ekonomsko ugroženoj kategoriji društva u koju se ubrajaju Romi sa Balkana. Zoran Gavrilović, analitičar Biroa za društvena istraživanja tvrdi, međutim, da su ekonomski problemi romske populacije posljedica činjenice da ona nema adekvatne političke predstavnike u Srbiji. „Svim strankama u Srbiji trebaju politički glasovi Roma, jer oni čine najbrojniju manjinu. Ali, nikome ne trebaju romski problemi. Politički aktivizam kod društveno marginalnih grupa je veoma slab. Romi ili učestvuju u kriminalu ili su žrtve korupcije i kriminala i zato moraju da migriraju“, komentariše Gavrilović.

Romi u Makedoniji u „sendvič poziciji“

Visoko na skali njemačkih statistika nalaze se i romski azilanti iz Makedonije. Nevladina organizacija“Civil“ iz Skoplja bilježi da je govor mržnje izuzetno prisutan u oficijelnim medijima Makedonije i neformalnim socijalnim mrežama. Predmet progona su pripadnici manjina, a u sudskim procesima su presude koje im se izriču znatno strožije i drastičnije u odnosu od onih koje dobijaju pripadnici etničkih većina, tvrdi šef „Civila“, Džabir Derala.

„Romska populacija je u „sendvič poziciji“. Odnosi dvije najveće etničke zajednice, Makedonaca i Albanaca, su u konstantnim tenzijama. Pri svakom obliku nasilja, Romi uvijek budu najoštećeniji, jer o njima niko ne vodi računa“, poručuje Derala.

I istraživačkim novinarima nedostaje sigurnost na Balkanu

Da države zapadnog Balkana za sada ne mogu biti proglašene sigurnim zemljama, potvrđuje i činjenica da ugrožene nisu samo manjine, već i oni koji zastupaju drugačija mišljenja. Primjer su tu novinari koji istražuju i pišu o korupciji, organizovanom kriminalu i upletenosti politike u kriminal. Na aktuelnoj listi o slobodi medija organizacije „Reporteri bez granica“ Makedonija zauzima 123. mjesto, Crna Gora 114. (od ukupno 180 analiziranih zemalja širom svijeta). Analitičar Zoran Gavrilović tvrdi da u Srbiji uopšte ne postoji istraživačko novinarstvo, jer se desio krah medijske tranzicije. Mediji su svedeni na biltenizaciju, o funkcionerima, političkim strankama i svim bitnim društvenim akterima izvještava se na nekritičan i izuzetno pozitivan način. „Vama niko ne prijeti smrću ako se bavite istraživačkim novinarstvom, ali vaše članke niko neće da objavi. Zato niko i ne istražuje“, ocjenjuje Gavrilović.

Iz njemačke vlade, međutim, poručuju da su detaljno ispitali situaciju na terenu, prije nego što su donijeli odluku o svrstavanju Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije na listu sigurnih zemalja. Podsjećaju da su sve tri pomenute države svrstane u istu kategoriju i u Francuskoj, Belgiji, Luksemburgu, Austriji i Švajcarskoj. Na listu sigurnih zemlja njemački demohrišćani nastoje da stave Albaniju i Crnu Goru, međutim tome se protive njihovi koalicioni partneri, socijaldemokrati.