1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Kritike na račun Theodora Merona

Preživjele žrtve rata u BiH smatraju da je Theodor Meron najodgovorniji za urušavanje kredibiliteta Haškog suda. Sporne su pojedine oslobađajuće presude i prijevremeno puštanje na slobodu ratnih zločinaca.

default

Meron u Prijedoru na lokalitetu Tomaüice

Predstavnici udruženja žrtava iz BiH vjeruju da su oslobađajuće presude, među kojima i one izrečene Jovici Stanišiću, Frenkiju Simatoviću i Momčilu Perišiću, te odluke o prijevremenom puštanju na slobodu ratnih zločinaca, narušile kredibilitet Haškog suda. Kritike uglavnom idu na račun predsjednika tribunala Thedora Merona, koji je u utorak i srijedu (26. i 27. 11.) boravio u BiH u povodu 20. godišnjice rada Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

Theodor Meron ničim nije pokazao da je svjestan nezadovoljstva žrtava koje su mu u konferencijskoj sali u Sarajevu okrenule leđa dok je pozitivno govorio o radu Haškog suda. Među njima je bila i predsjednica bh. ogranka Društva za ugrožene narode Fadila Memišević. Ona smatra da je upravo Theodor Meron najviše doprinio narušavanju kredibiliteta Haškog suda.

Ante Gotovina

Nakon što su izrečene oslobađajuće presude hrvatskim generalima, javnost je takođe oštro reagovala a njemački mediji su govorili o tome da je poljuljano povjerenje u Triibunal.

„Žrtve Theodoru Meronu zamjeraju što je u posljednje tri godine gotovo promijenjen Statut tribunala tako što su svi zločini delegirani na počinitelje, a ne na inspiratore, odnosno nalogodavce“, rekla je Fadila Memišević. Ona za Deutsche Welle kaže da se oslobađajućom presudom koja je izrečena generalu Momčilu Perišiću nastoji prikriti odgovornost Srbije u genocidu koji je počinjen nad Bošnjacima Srebrenice.

„Presuda Perišiću oslobađa i Srbiju“

„Genocid se ne događa u kućnoj radinosti. Trebalo je tih 8.000 ubijenih ukopati, iskopati pa onda premještati u sekundarne masovne grobnice kako bi se prikrili tragovi zločina. Za to su potrebni resursi jedne države. Očito je da je to bila Srbija, ali je oslobađanjem njenog generala Momčila Perišića i ona oslobođena“, kaže Fadila Memišević.

„U odnosu na monstruoznost počinjenih zločina, politika kažnjavanja koja se primjenjuje u Haškom sudu u smislu visine izrečenih kazni je vrlo blaga“, kaže član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović. „Sve prisutnija politika predsjednika Haškog suda Theodora Merona da se gotovo svi oni kojima su izrečene zatvorske kazne nakon izdržane dvije trećine pomiluju, ukazuje na to da on ili nije upućen u ono šta se dešava nakon njihovog pomilovanja, ili je podložan određenim političkim uticajima“, kaže Mašović za Deutsche Welle.

Den Haag ICTY

Haški sud

Mašović ističe kako primjeri ratnih zločinaca Biljane Plavšić i Mitra Vasiljevića najbolje ukazuju na štetne posljedice puštanja na slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne. „Biljana Plavšić se navodno pokajala, a danas piše knjige o tome kako je sve ono što je rekla u haškoj sudnici bila laž. Tu je i primjer Mitra Vasiljevića koji je, nakon prijevremenog oslobađanja, u lokalnoj sredini dočekan kao heroj. Očito je da ta sredina smatra kako je prijevremeno puštanje na slobodu priznanje da je sud pogriješio, da je njihov sugrađanin nevin i da nije trebao ni biti kažnjen za zločine koje je počinio“, kaže Mašović.

„I Tomašicu uvrstiti u optužnicu protiv Mladića“

Predsjedniku Haškog tribunala Theodoru Meronu u logoru Omarska nije dozvoljeno da posjeti sve prostorije u kojima je tokom rata zatvarano i ubijano nesrpsko stanovništvo. Prilikom posjete najvećoj masovnoj grobnici Tomašica zatražio je pravdu za žrtve. Amor Mašović kaže da je na području prijedorske općine otkriveno više od 2.000 žrtava za koje je odgovorna vojska na čijem čelu je stajao optuženi za genocid i druge ratne zločine Ratko Mladić, te da bi i grobnica u Tomašici trebalo da bude uvrštena u optužnicu protiv komandanta bivše Vojske Republike Srpske (VRS).

Do sada je u ovoj grobnici otkriveno oko 700 žrtava. Mašović očekuje da bi do kraja ove ili početkom 2014. godine mogli biti otkriveni novi skeletni ostaci i lokacije na koje upućuje jedan od svjedoka, pripadnik bivše VRS.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić