1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kritike na račun ocjene da je BiH "sigurna zemlja"

Bundestag raspravlja o zakonu koji bi BiH, Srbiju i Makedoniju svrstao u tzv. „sigurne zemlje“. Vlada zakonom želi da ograniči broj azilanata s Balkana. Nevladin sektor, međutim, ovu odluku vlade smatra preuranjenom.

Broj azilanata iz zemalja zapadnog Balkana svake godine sve više raste, nakon što su njeni građani 2009. i 2010. godine oslobođeni viznog režima. Samo je u prošloj godini u njemačkim službama za migraciju predato 36.689 novih zahtjeva za azil od građana koji su stizali iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Azilantski domovi u Njemačkoj su puni

Azilantski domovi u Njemačkoj su puni

Da bi finansijski rasteretili državu, pokrajine i komune, njemačka vlada je zato krajem aprila ove godine donijela odluku da Srbiju, Makedoniju i Bosni i Hercegovinu proglasi „sigurnim zemljama“. To je trenutno tema o kojoj se vode rasprave u njemačkom parlamentu. Opozicija oštro kritikuje ovu odluku, a osuđuju je i brojne nevladine organizacije.

„Odluka vlade je pogrešna!“, poručuje Gunter Burkhardt, šef organizacije „Pro Asyl“ (Za azil). Smatra da sve tri pomenute države ne mogu biti svrstane u grupu sigurnih zemalja, jer su njihovi građani izloženi brojnim problemima. Burkhard navodi napade na homoseksualce, korupciju u pravosudnim organima, nespremnost država da proganjanim pripadnicima manjina pruži zaštitu. „Ukoliko parlament prihvati odluku vlade, potražioci azila neće imati nikakve šanse da dobiju azil u Njemačkoj. Njihov zahtjev biće rješavan po „brzom postupku“ bez razmatranja pojedinačnih slučajeva i razloga zašto je neko morao da napusti svoju matičnu zemlju. To se nažalost već i sada dešava u praksi“, tvrdi Burkhardt.

Nikome nisu potrebni romski problemi

Bundestag će najvjerovatnije podržati prijedlog vlade

Bundestag će najvjerovatnije podržati prijedlog vlade

Srbija se nakon Sirije nalazi na drugom mjestu svih statistika Službe za migraciju po broju zahtjeva za azil. Pretežno je riječ o Romima koji traže azil u više njemačkih opština nakon što im neki od prethodnih zahtjeva budu odbijeni. Azil se u Njemačkoj dodjeljuje samo političkim prognanicima, ali ne i ekonomsko ugroženoj kategoriji društva u koju se ubrajaju Romi sa Balkana. Zoran Gavrilović, analitičar Biroa za društvena istraživanja tvrdi, međutim, da su ekonomski problemi romske populacije posljedica činjenice da ona nema adekvatne političke predstavnike u Srbiji. „Svim strankama u Srbiji trebaju politički glasovi Roma, jer oni čine najbrojniju manjinu. Ali, nikome ne trebaju romski problemi. Politički aktivizam kod društveno marginalnih grupa je veoma slab. Romi ili učestvuju u kriminalu ili su žrtve korupcije i kriminala i zato moraju da migriraju“, komentariše Gavrilović.

Romi u Makedoniji u „sendvič poziciji“

Romi u BiH, odnosno na cijelom Balkanu, žive na margini društva

Romi u BiH, odnosno na cijelom Balkanu, žive na margini društva

Visoko na skali njemačkih statistika nalaze se i romski azilanti iz Makedonije. Nevladina organizacija“Civil“ iz Skoplja bilježi da je govor mržnje izuzetno prisutan u oficijelnim medijima Makedonije i neformalnim socijalnim mrežama. Predmet progona su pripadnici manjina, a u sudskim procesima su presude koje im se izriču znatno strožije i drastičnije u odnosu od onih koje dobijaju pripadnici etničkih većina, tvrdi šef „Civila“, Džabir Derala.

„Romska populacija je u „sendvič poziciji“. Odnosi dvije najveće etničke zajednice, Makedonaca i Albanaca, su u konstantnim tenzijama. Pri svakom obliku nasilja, Romi uvijek budu najoštećeniji, jer o njima niko ne vodi računa“, poručuje Derala.

I istraživačkim novinarima nedostaje sigurnost na Balkanu

Nedavno je zahtjev za azil odbijen i Nazifu Mujiću i njegovoj porodici

Nedavno je zahtjev za azil odbijen i Nazifu Mujiću i njegovoj porodici

Da države zapadnog Balkana za sada ne mogu biti proglašene sigurnim zemljama, potvrđuje i činjenica da ugrožene nisu samo manjine, već i oni koji zastupaju drugačija mišljenja. Primjer su tu novinari koji istražuju i pišu o korupciji, organizovanom kriminalu i upletenosti politike u kriminal. Na aktuelnoj listi o slobodi medija organizacije „Reporteri bez granica“ Makedonija zauzima 123. mjesto, Crna Gora 114. (od ukupno 180 analiziranih zemalja širom svijeta). Analitičar Zoran Gavrilović tvrdi da u Srbiji uopšte ne postoji istraživačko novinarstvo, jer se desio krah medijske tranzicije. Mediji su svedeni na biltenizaciju, o funkcionerima, političkim strankama i svim bitnim društvenim akterima izvještava se na nekritičan i izuzetno pozitivan način. „Vama niko ne prijeti smrću ako se bavite istraživačkim novinarstvom, ali vaše članke niko neće da objavi. Zato niko i ne istražuje“, ocjenjuje Gavrilović.

Iz njemačke vlade, međutim, poručuju da su detaljno ispitali situaciju na terenu, prije nego što su donijeli odluku o svrstavanju Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije na listu sigurnih zemalja. Podsjećaju da su sve tri pomenute države svrstane u istu kategoriju i u Francuskoj, Belgiji, Luksemburgu, Austriji i Švajcarskoj. Na listu sigurnih zemlja njemački demohrišćani nastoje da stave Albaniju i Crnu Goru, međutim tome se protive njihovi koalicioni partneri, socijaldemokrati.

Preporuka redakcije