1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kriminal prevršio svaku mjeru – MUP u Srbiji počeo loviti miševe

Političari opet poručili da je borba protiv organizovanog kriminala najveći prioritet u Srbiji. Da li je to iskrena želja za obračunom protiv kriminala ili politički marketing? Koji je uticaj međunarodnih faktora?

default

Gangster with machine gun silhouette

Tokom proteklih godina, borba protiv kriminala je više puta najavljivana kao jedan od najvažnijih zadataka vlasti. Postignuti su izvjesni uspjesi, razbijene su pojedine kriminalne grupe, ali javnost je i dalje ostala nepovjerljiva. Nedavna serija hapšenja za finansijski kriminal, i razotkrivanje kriminalne grupe Darka Šarića, ponovo su podstakli srpske političare da obećaju bespoštednu borbu protiv kriminala.

Ne zna se gdje ide novac, a ne može se ni provjeriti

Javnost je, međutim, sve ove akcije dočekala sa skepsom. Verica Barać, predsjednica Savjeta za borbu protiv korupcije za Dojče Vele kaže da javnost s pravom sve to vidi kao politički marketing. Ne postoji iskrena želja za borbu protiv kriminala, jer vlast počiva na sprezi kriminala i politike i na sistemskoj korupciji, kaže Barać: „Ovdje se sve stranke tajno finansiraju, to je potpuno jasno.

Muškarac s lisicama

Policija je počela raditi svoj posao, ali organiziranog kriminala još uvije ima

Tokovi novca su sakriveni. Pogledajte ovaj revizorski izvještaj, vidjećete da je sve što radi vlada potpuno neprovjerljivo. Ne zna se gdje ide novac, ne zna se na koji način, ne može da se provjeri. Ne možemo od njih očekivati da ukinu način na koji vrše vlast – oni to ne žele! I pošto su u suštini organski vezani za tajkune i kriminal, oni ne mogu da žele da to razbiju, jer će na taj način da izgube vlast“.

EU i SAD svjesni da je kriminal prevršio svaku mjeru

Miloš Vasić, novinar nedjeljnika „Vreme“, smatra da je serija policijskih akcija potpuno autentična, i da bi svaku takvu akciju trebalo pozdraviti. Ono što se sada radi je rezultat međunarodnih uticaja, ali i shvatanja srpskih političara da je nivo kriminala postao nepodnošljiv, kaže Vasić: „Ja sada slušam razne prijmedbe tipa: ‘eto Ivica Dačić tu nešto izvodi, pa to je radi njegove lične promocije’, i slično. Meni je potpuno svejedno koje je mačka boje dokle god lovi miševe, a ovaj MUP Ivice Dačića lovi miševe, i to veoma spektakularno i veoma kvalitetno. Tu treba dodati, naravno, i ovaj međunarodni element: Evropsku uniju, SAD i zemlje iz regiona, jer je i njima isto kao i nama postalo jasno da je kriminal jednostavno prevršio svaku mjeru, i da sad to treba svesti u nekakve razumne i prihvatljive razmjere“.

„Samo malo zagrebali po kriminalu“

Vlasti su na neki način morale da razotkriju biznis Šarićeve grupe, jer im je američka strana praktično pokazala trag koji vodi do Srbije. Da se srpske vlasti pitaju ništa se ne bi desilo i Darko Šarić bi za koju godinu prešao put od kontroverznog do uspješnog biznismena, upozorava Verica Barać. To takođe pokazuje da

Autoput

Kriminalne rute često vode preko cijelog regiona jugoistočne Evrope

Srbija jednostavno nema efikasne i nezavisne institucije koje mogu uspješno da sprovode borbu protiv organizovanog kriminala, ocjenjuje Barać i dodaje da je odličan primjer za to „takozvana reforma pravosuđa, gdje je ustvari urađena jedna partijska čistka, i sve ovo što se dešava oko državne revizije. To su dva dobra primjera da se vidi u kakvom stanju su institucije i koliko su one nemoćne da garantuju primjenu zakona. Prema tome, povremeno će se desiti neka afera, neko sitan će vjerovatno i da završi u zatvoru, ali to će biti samo ono što politička stranka, odnosno vlast, u tom trenutku procjeni da mora da uradi, ali da ne zagrebe mnogo duboko“, navodi Verica Barać.

Pokretanje regionalne saradnje u borbi protiv kriminala je važan korak, ističe Miloš Vasić. On takođe kaže da je veza kriminala i politike u Srbiji ozbiljno uzdrmana, ali da će za ozbiljan obračun biti potrebno puno ljudi i mnogo novca. Motivacija i volja, prema njegovim riječima, postoje.

Autor: Ivica Petrović

Odg. ur.: Marina Martinović