1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Krim nije Republika Srpska, niti je Ukrajina BiH

Nakon referenduma o samostalnosti na Krimu, ali i najava sa nekih drugih svjetskih tzv. teritorijalnih žarišta, duhovi u Bosni i Hercegovini su ponovo probuđeni. No, mnogi analitičari su uvjereni da nema paralela.

Krimski referendum mnogima je bio vjetar u leđa za jačanje secesionističkih politika širom svijeta. Od Moldavije, preko Velike Britanije i Škotske pa do Azerbejdžana separatisti pokušavaju da povuku paralelu sa događajima u Ukrajini i krimskim referendumom.

Predizborni folklor

Zbog toga mnogi postavljaju pitanje mogu li se povećati i apetiti u BiH, posebno prosecesionističkih grupa koje bi u tom slučaju mogle da ugroze bezbjednost cijele zemlje. Odgovor analitičara je jednoglasan: u ovom trenutku to nije moguće i svako poređenje Ukrajine i BiH u ovom slučaju je suludo. Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne grupe, iako se donekle slaže da su Krim a nekoliko godina kasnije i Kosovo, otvorili apetite za sve zagovornike secesionizma, vjeruje ipak da sa BiH to nije slučaj. “Nema govora da postoji bilo kakva paralela između Krima i Republike Srpske(RS). Priče o eventualnom odcjepljenju RS su postali dio predizbornog folklora u BiH. I čini mi se da ljudi najmanju pažnju posvećuju tome. Takav pokušaj bi najviše naštetio Srbima jer on (referendum) ne bi bio podržan od strane Srbije i ne bi završio dobro”, smatra Latal.

Međutim, ono što je zanimljvo jesu sastanci političkog vrha RS sa ambasadorm Rusije u BiH Aleksandar Bocan Harčenkom posljednjih dana. Vlast u RS ne štedi čestitke kada je riječ o krimskoj samostalnosti ne razmišljajući o tom da, kako mnogi vjeruju, na taj način indirektno priznaju samostalnost Kosova.

Dodik: “Da je Kosovo išlo stopama Krima priznao bih pravo na samoopredjeljenje”

“Što se tiče Kosova, Kosovo je prekršilo Rezoluciju 1244 koja je garantovala teritorijalni integritet. Na Kosovu nije bilo referenduma i to je bila odluka jedne grupe ljudi. Vjerujte mi, da je Kosovo išlo procedurama kojima je išao Krim ja bih danas ili prije dvije godine ili pet, izašao i rekao da je to pravo naroda na samoopredjeljenje. Jer, želim to pravo da afirmišem na sve ljude pa i ovdje… i za Bošnjake koji su 1991. godine željeli da afirmišu pravo na samoopredjeljenje u uslovima odvajanja od Jugoslavije. Nažalost došlo je do rata a kasnije do Dejtona koji je definisao novu strukturu BiH”.

Hrvatski istoričar i sociolog, Siniša Kuko kaže da krimski slučaj nije jedini i da u toj grupi postoje Moldavija, te Jermenija i Azerbejdžan i na kraju Velika Britanija, gdje Škotska održava referendum za nekoliko mjeseci. “Na našem prostoru koji je bio poprilično trusan mogu se očekivati neki povećani apetiti, pa čak i u BiH gdje može doći do eskalacije političkh problema”.

Referendum na Krimu se ne može posmatrati odvojeno, stava je i prvi čovjek Narodne skupštine RS Igor Radojičić koji smatra da je Pandorina kutija Krimom, a prije nekoliko godina i Kosovom otvorena i da će biti teško postaviti uslove svima onima koji budu htjeli pravo na samoopredjeljenje. “Pokušaji da se objasni da je tamo neki slučaj sui generis (lat. svoje vrste) su neuspješni. Širom Evrope otvorena su pitanja samostalnosti pojedinih regija ili pokrajina i vrlo teško će držati vodu priča sa Zapada da je nekom dozvoljeno samopredjeljnje a nekom drugom nije. U međunarodnom pravu je presedan napravljen i Pandorina kutija je otvorena, samo je pitanje gdje će se dalje dešavati.“

Bosnien und Herzegowina Arbeitslose

Mladen Ivanić

Oprezna opozicija

Međutim, zanimljivi su stavovi opozicije u RS, koji se ograđuju od bilo kakvog izjednačavanja situacije na Kirimu i RS odnosno BiH. Da li je razlog samo kontra politika Miloradu Dodiku ili zaista tako misle, pitanje je o kojem se samo može špekulisati. Lider SDS-a Mladen Bosić u tom kontekstu kaže da treba biti veoma oprezan kada je riječ o krimskom referendumu.

“Treba biti dosljedan i ukoliko priznajemo princip samoopredjeljenja treba ga priznati svima i sa tog stanovišta mislim da je on legitiman. Ako priznajete Kosovo morate priznati narodu Krima da ima pravo na opredjeljenje.“

Biši ministar inostranih poslova BiH i lider PDP-a Mladen Ivanić smatra da svi oni koji su priznali Kosovo moraju biti svjesni da će takvih primjera biti još mnogo i da se različiti aršini neće moći primjenjivati. “One zemlje koje su priznale nezavisnost Kosova moraju biti svjesne činjenice da će taj primjer u godinama i decenijama ispred nas uvijek služiti onima koji žele da dobiju samostalnost. To je tako i niko to neće moći osporiti.”

U Ustavu BiH ne postoji referendum

Miodrag Zivanovic

Miodrag Živanović

Mnogi analitičari smatraju da se ta paralela sa Krimom, ako je uopšte ima, može povući sa malim brojem zemalja te da najave pojedinih pokrajina, regija ili entiteta za tako nešto neće biti moguće sprovesti. Vehid Šehić, iz Foruma građana Tuzle u tom smislu kaže da se i BiH ne može svrstati u tu grupu zemalja jer se radi o uređenju zemlje koja ima Dejtonski mirovni sporazum. “Ovdje treba voditi računa da se mirovnim sporazumom BiH tretira kao država sa modifikovanim unutrašnjim teritorijalnim uređenjem. I još jedna bitna stvar. Ukrajinski Ustav predviđa referendum dok u Ustavu BiH ne postoji referendum kao način neposrednog izjašnjavanja građana.”

Sličnog je mišljenja i profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Modrag Živanović koji smatra da bez obzira na dešavanja na Krimu i poređenja sa Kosovom, to neće imati mnogo uticaja na BiH. “Neće biti većih posljedica ili poremećaja kada je riječ o situaciji na Balkanu. Dobili smo još jednom poruku da nijedna od bivših republika Jugoslavije nije bitna u međunarodnim okvirima. Ne vjerujem da može doći do nekog secesionizma u BiH jer je EU još prošle godine rekla da nema secesionizma i da nema ni trećeg entiteta”, zaključuje Živanović.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić