1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Kreativna Evropa“ - šansa za bh. kulturu

Samir Huseinović26. juli 2014

Nakon što je BiH pristupila programu „Kreativna Evropa“, kulturni radnici, kreativne organizacije i audio-vizuelni stvaratelji dobili su pristup sredstvima od 1,5 milijardi eura. Stižu li bolji dani za bh. kulturu?

https://p.dw.com/p/1CjIt
Landesmuseum Sarajevo
Foto: Samir Huseinovic

Iako je program „Kreativna Evropa“ velika šansa za bh. kulturu, on neće riješiti hronične probleme sa kojima se suočavaju pojedine državne institucije kulture. Pristup Bosne i Hercegovine „Kreativnoj Evropi“ neće otvoriti vrata Zemaljskog muzeja BiH koja su, zbog nebrige nadležnih struktura vlasti, zatvorena još od 4. oktobra 2012. godine. Direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić svjestan je šanse koju „Kreativna Evropa“ pruža kulturnim djelatnicima u BiH, ali ističe da će se domaće vlasti morati pobrinuti za rješavanje problema Zemaljskog muzeja.

„Znamo šta su ti programi i oni su apsolutno dobri za kulturu u BiH. Dobri su i za programske aktivnosti Zemaljskog muzeja, izložbe itd., ali temeljne stvari, kao što su radničke plate te penzijsko i zdravstveno osiguranje, evropski fondovi neće rješavati. Ta pitanja moraju rješavati domaće vlasti, a na nama je onda da kroz takve i slične programe i fondove osiguramo sredstva za sopstvene projekte“, kaže Busuladžić.

Daske na vratima Zemaljskog muzeja, na kojima stoji: zatvoreno
Daske na Zemaljskom muzeju najbolje govore u kakvom se stanju nalazi bh. kulturaFoto: Samir Huseinovic

Daske na vratima Zemaljskog muzeja zakovane su zbog neriješenog statusa te institucije, zbog čega su zaposleni ostali bez ikakvih primanja. Kako je od zatvaranja muzeja prošlo gotovo dvije godine, u slučaj se uključilo i Tužiteljstvo BiH koje je nedavno otvorilo istragu o stanju u toj kući. Istražitelji su ušli u Zemaljski muzej gdje vrše pregled dokumentacije o poslovanju nastojeći utvrditi postoji li osnova za krivičnu odgovornost pojedinaca za nastalu situaciju i ugroženost kulturno-historijskog naslijeđa zemlje.

Intervencija Federalne vlade

Federalni ministar nauke i obrazovanja Damir Mašić podsjetio je da je Vlada Federacije BiH već izdvojila sredstva u iznosu od 300.000 maraka za Zemaljski muzej BiH. „Ova sredstva neće biti preusmjerena za nešto drugo. U trenutku kada situacija bude takva da imamo osobu s kojom se može potpisati ugovor, odmah ćemo to realizirati“, kazao je Mašić.

I dok se na rješavanje slučaja Zemaljskog muzeja godinama čeka, pri čemu na kraju ne treba isključiti mogućnost sudskog epiloga, uspješni poslovni ljudi, kreativci iz oblasti audio-vizuelnog stvaralaštva, već ubiru plodove programa „Kreativna Evropa“. Direktor Sarajevo Film Festivala (SFF) Mirsad Purivatra ističe da je taj sporazum „jedan od važnijih u posljednjih 20 godina za razvoj kulture u BiH“ te da je SFF već aplicirao sa tri projekta.

Mirsad Purivatra
Purivatra: SFF već apliciraoFoto: DW

„Program 'Kreativna Evropa' otvara mogućnost i drugim institucijama, ne samo da dobiju grantove, nego da možda provedu i velike, ozbiljne reforme. Nadam se da sljedećih sedam godina Bosna i Hercegovina u oblasti kulture i audio-vizuelnog sektora može napraviti velike pomake. To, međutim, ne znači da izdvajanja iz naših nadležnih institucija za oblast kulture treba da prestanu, jer se tako stvara osnova za apliciranje za dodatna sredstva“, kazao je Purivatra.

Potrebna uspostava strukture za provedbu projekta

Pristupanje Bosne i Hercegovine programu „Kreativna Evropa“ šansa je za mnoge kulturne stvaratelje u BiH, organizacije koje su i ranije računale na donacije, koprodukcije i razne fondove. „Pristupom projektu 'Kreativna Evropa' BiH je i formalno postala dio šireg kreativnog prostora Evropske unije“, tvrdi zamjenica ministra civilnih poslova BiH Denisa Sarajlić-Maglić.

Zgrada Narodnog pozorišta Sarajevo
Saradnja umjetnika i evropski novac bi mogli, na primjer, omogućiti bolju teatarsku ponudu i u drugim gradovima osim SarajevaFoto: Samir Huseinovic

Ona je istakla da učešće u tom programu omogućava saradnju umjetnika, kulturnih radnika, kreativnih organizacija i audio-vizuelnih stvaratelja iz BiH i Evropske unije. „Pristupanje BiH 'Kreativnoj Evropi' prilika je da naša kreativna industrija postane prepoznatljiva po originalnosti i kvaliteti svojih proizvoda“, rekla je Sarajlić-Maglić. Ona podsjeća da BiH još ima obavezu uspostave strukture za implementaciju programa „Kreativna Evropa“. To, između ostalog, znači i uspostavu deskova u BiH u kojima će se sve institucije kulture moći informirati o proceduri i kriterijima za apliciranje.

„Kreativna Evropa“ je okvirni program Evropske komisije za podršku i promociju kulture i medijskog sektora. Značajna finansijska sredstva sada su dostupna i BiH, a uskoro će se pokazati u kojoj su mjeri institucije kulture u ovoj zemlji osposobljene za pripremu projekata i implementaciju dobijenih sredstava.