1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kreševsko gospodarsko čudo

U jeku finansijske i gospodarske krize u Evropi, iznenađuje stanje u bosanskoj varošici Kreševo. Kuće u Kreševu su obnovljene i skoro da nema nezaposlenih. To je rezultat rada privrednika, ali i političara ovog kraja.

Kovačka tradicija Kreševljaka prerasla u obrtničku visprenost

Kovačka tradicija Kreševljaka prerasla u obrtničku visprenost

„Mi se ponosimo našom malom čaršijom. Genetski smo predodređeni na rad i život od rada. Povijest nam govori da Kreševljaci nisu bili trgovci. Opstanak im se uvijek i samo, zasnivao na proizvodnji,“ kaže odmah na početku Josip Čalaga, direktor i vlasnik firme „Čaltex“, da razbije moguću iluziju o slučajnom uspjehu ove centralnobosanske varošice.

Samo 29 kilometara od Sarajeva u Srednjebosanskom kantonu, imamo sasvim drukčiju priču od one koja se priča u glavnom gradu, gdje caruje nezaposlenost i množe se javne kuhinje za spas gladnih usta.

Vjekovna tradicija obrtništva

Mato Barišić, načelnik općine Kreševo

Mato Barišić, načelnik općine Kreševo

„Nije to ništa neobično,“ kaže Mato Barišić, načelnik opštine, već u trećem mandatu. „I prije rata općina Kreševo je na broj stanovnika (6.900) imala najveći broj poduzetnika. U bivšoj državi na prvom mjestu je bilo Novo Mesto u Sloveniji, pa Kreševo.“ Dodaje da su već tada ljudi u Kreševu imali osjećaj za biznis, živjeli su u socijalizmu, a radili kao da su u kapitalizmu.

„Nisu se oslanjali na državu, razmišljali su svojom glavom i već tada je otvoreno nekoliko većih firmi koje su dobro poslovale. U ratu je došlo do zastoja, ali poslije Daytona, ponovo su se digle,“ kaže agilni načelnik opštine. Nekada, isključivo dobri kovači, poznati u cijeloj bivšoj državi, Kreševljaci danas proizvode sve što je potrebno za gradnju: žbuke, keramička ljepila, fasadne boje, krovne limove, kovane ograde i panelne sisteme, stiropor i – spužvu.

Dolaze radnici i iz drugih gradova

Nezaposlenih u Kreševu gotovo da nema, a u proizvodnim pogonima rade i ljudi iz okolnih opština: Kiseljaka, Busovače i Fojnice, ali i iz Sarajeva. Mali kuriozitet: jedan stručnjak iz Tuzle već je duže vrijeme na privremenom radu u Kreševu.

Ipak, mora da postoji nešto što je bila inicijalna kapisla za ovaj gradić, koji se poslije rata brže od svih, poput feniksa, ponovo vratio na prijeratni kolosijek i sada šiba brzinom nagibnog vlaka.

Povratak izbjeglica donio "početni kapital"

„Ima nešto, u pravu ste,“ kaže načelnik opštine Mato Barišić i dodaje: „Općina Kreševo je prva u Bosni i Hercegovini, nakon rata, pokrenula povratak izbjeglih i raseljenih 'svi na svoje'. I svi su se vratili. Bilo je 18 posto Bošnjaka prije rata i oni su svi ponovo tu u svojim obnovljenim kućama, a za to smo bili nagrađeni. Njemački kontingent mirovnih snaga u BiH, tada nam je, zbog pokrenute procedure povratka koja se odvijala veoma dobro i bez incidenata, dao 12 miliona maraka za obnovu obiteljskih kuća i infrastrukture. To je bio poticaj i za razvoj gospodarstva. Te pare nisu otišle na gluposti, skupe automobile i slično.“

I povratnici rade

Refik Hadžuglija u obnovljenoj džamiji

Refik Hadžuglija u obnovljenoj džamiji

Refik Hadžuglija potvrđuje priču načelnika Barišića. Nekada i sam djelatnik u opštini Kreševo, lično je učestvovao u procesu povratka, kao samostalni referent za gospodarstvo. Sa suprugom Zakirom i sinom živi u obnovljenoj kući blizu Hadži Hasanagine džamije koja je u ratu sravnjena sa zemljom, a bila je objekat osmanskog tipa, stara preko 450 godina. Džamija je obnovljena i njen vitki minaret dominira panoramom Kreševa. Većinsko hrvatsko stanovništvo i njihove komšije Bošnjaci žive dobro. Zajedno i organizirano proslavljaju se Bajrami, Božić i Uskrs.

„I to smo prvi počeli, sada nas drugi kopiraju,“ kaže, smijući se, načelnik Barišić.

„Nije baš sve idealno,“ reći će Hadžuglija. „Moj sin je zaposlen. Ima 28 godina, ali nema ni godine radnog staža. To sa doprinosima je problem, ali valjda će se nekako i to riješiti.“

Od radionice do fabrike

Moderni pogoni EPS Laštro

Moderni pogoni EPS Laštro

EPS „Laštro“, proizvođač toplinske izolacije, u narodu poznate kao stiropor, jedan je od nosilaca privrednog razvoja Kreševa. Ivica Šitum, tehnički direktor firme, kaže da je bilo veoma hrabro krenuti u taj biznis prije deset godina, kada se nije mnogo razmišljalo o toplinskim izolacijama. Bilo je ljudima važno samo što prije doći do krova nad glavom. Početni kapital, standardan – krediti.

„Imali smo projekat i viziju, imali smo saznanja da je u tome budućnost, da će se mnogo graditi poslije ratova na ovim prostorima i danas smo najveći proizvođač ekspandiranog polistirena ili stiropora, na prostoru ex-Jugoslavije. Imamo između 40 i 50 radnika, najviše radimo za domaće tržište i izvozimo u Austriju,“ kaže Šitum.

Kriza će pokazati ko radi, a ko "muti"

Ivica Šitum, tehnički direktor EPS-a

Ivica Šitum, tehnički direktor EPS-a

Budući da se radi o građevinskom materijalu, plaše li se da će u nadolazećoj krizi koja pogađa naročito građevinski sektor, doći do smanjenja proizvodnje?

„Kriza će nas sigurno pogoditi, ali mi mislimo da ćemo iz svega toga izaći kao pobjednici, jer je u posljednje vrijeme bilo teško raditi zbog nelojalne konkurencije. To je omogućavao fiktivni kapital koji je ugrožavao nas, ozbiljne firme. Nismo je priželjkivali, ali ova kriza morala je doći da se vidi ko je ko na tržištu i šta ko radi,“ kaže tehnički direktor EPS „Laštro“, Ivica Šitum.

Drugi veliki proizvođač građevinskog materijala je „Lim produkt“ iz Kreševa. Sve je počelo od male limarske radnje, a sada je to moderna tvornica za proizvodnju krovnih i drugih vrsta limova.

Ružica Marjanović: Plata uvijek stiže na vrijeme

Ružica Marjanović: Plata uvijek stiže na vrijeme

„Vlasnik i direktor Dragan Petrić i njegova obitelj u ovu su firmu utkali godine teškog rada i odricanja. Sada imamo moderne pogone i 31 radnika. Plate su dobre i redovne i svi smo zadovoljni,“ kaže Ružica Marjanović, djelatnica računovodstva ove firme. Plasman limova koje obrađuju, obezbijeđen je zbog dobre tržišne pozicije koju su sticali godinama, a dobavljači su im poznate tvrtke iz Austrije i Italije.

Kreševljaci otvaraju fabriku - u Švajcarskoj

„Ja još nikada u životu nisam vidio pravu, prirodnu spužvu,“ kaže Josip Čalaga, kreševski privrednik sa početka naše priče, ali to nimalo nije uticalo na njegove vizionarske sposobnosti. Ova obiteljska firma koja uskoro otvara pogon i u Švajcarskoj, koji će voditi zet i kćerka, takođe je počela svoju priču kao zanatska radnja. Danas je „Čaltex“ veliki proizvođač spužve za industriju namještaja. Nezadovoljni što su u sredini proizvodnog lanca, ove godine odlučili su da na tržiše izađu sa finalnim proizvodom – madracom iz vlastite linije „Senso“, ležajem koji se bazira isključivo na poliuretanskim varijacijama.

Kovačka tradicija se nastavlja

Kraj uspješne kreševske priče pripada onima kojima pripada i slava. Od kovača je sve krenulo prije više od stotinu godina. Oni su pokazali kako se od znoja kraj peći za taljenje metala, može dobro živjeti. Njihovi nasljednici su u firmi „Tomdar“ u kojoj se obiteljski obrt prenosi s koljena na koljeno. Veliki su proizvođač panelnih ogradnih sistema, kovanih ograda i građevinskih kolica. Vlasnik i direktor firme Stjepan Kujundžić kaže:

Lim produkt zapošljava tridesetak radnika

"Lim produkt" zapošljava tridesetak radnika

„Bilo bi još posla kad bi država malo pripomogla subvencijama i stimulacijom kod izvoza, umjesto da nam samo šalju inspekcije. Kako se živi, pitate. Nije loše, ima i bolje. Bolje se živi u Parlamentu. Mijenjao bih se ja s njima odmah.“

Možda se Stjepan Kujundžić samo šalio. U Kreševu, gdje skoro nema nezaposlenih, a zaposleni imaju platu od 700 do 1500 KM u prosjeku, primanja su redovna, a žive u novim ili posve obnovljenim kućama, nema mnogo razloga za zabrinutost. Tačno je da je u Parlamentu udobnije, ali tamo bi Stjepan, najvjerovatnije, presvisnuo - od nerada.

Preporuka redakcije