1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Kratki su putevi u džihad

Broj odlazaka njemačkih boraca u "džihadska područja" u Siriji i Iraku i dalje ne opada. Alarm kod vlasti je uključen, ali one jedva da mogu išta učiniti protiv toga.

Na djelu je najveća međunarodna mobilizacija boraca u proteklih nekoliko desetljeća: oko 12.000 stranaca iz 74 zemlje se bore u Siriji, kako navodi institut ICSR londonskog King's Collegea, a koji je specijaliziran na radikalizaciju. Više od jedne petine uglavnom arapskih boraca dolazi iz zapadnih država, 400 njih iz Njemačke.

Selefija dijeli Kur'ane

Selefije u Njemačkoj dijele besplatne primjerke Kur'ana i nastoje utjecati na mlade ljude

Nikad prije put u džihad nije bio kraći. U Njemačkoj postoji jedna živa scena mladih radikalnih islamista koja se stalno povećava. Tih pet do deset tisuća selefija, doduše, predstavlja tek sićušan broj od oko četiri milijuna muslimana u Njemačkoj, ali taj mali broj je izuzetno aktivan. Pa tako u gradskim središtima dijele besplatne primjerke Kur'ana, pozivaju na razne manifestacije, osnivaju skupine oko džamija i svojim akcijama stalno privlače pozornost javnosti u cijeloj Njemačkoj. U mnogim gradovima se selefije trude da pomoću metoda koje koriste socijalni radnici regrutiraju nove pristaše - posebice među mladima koji smatraju da nemaju perspektivu.

Jasni odgovori, jasne strukture

Doduše, svaki put u radikalizaciju teče različito, ali ipak postoje obrasci ponašanja koji se ponavljaju, kaže Florian Endres iz Saveznog instituta Njemačke za migraciju i izbjeglice (BAMF). "Često potraga za smislom života ili životna kriza predstavljaju plodno tlo za radikalne islamističke ideologije", pojašnjava Endres koji u BAMF-u vodi savjetovalište koje se specijaliziralo za slučajeve radikalizacije. Selefizam, kaže on, nudi jasne odgovore i jasne strukture: "Isticanje osjećaja zajedništva je u selefijskim skupinama jako izraženo. Shvaćaju se kao elitu."

Philip Bergner u jednom propagandskom videu

Philip Bergner u jednom propagandskom videu

Poznavatelji te scene navode da je Sirija trenutačno središnja tema u svemu što ima veze sa selefijama. Većina skupina ne propagira džihadističko nasilje, ali diskusije prati propaganda iz Sirije i Iraka. Medijski odjel terorističke organizacije "Islamska država" (IS) je propagandu za džihad podigla na novu razinu: profesionalno producirani filmovi insceniraju borbu u Siriji i Iraku kao akcijske uratke. Odlazak u Siriju tako može za nekoga predstavljati neku vrstu pronalaženja samog sebe, navodi Endres. A to putovanje je jednostavno: tri sata traje let u Tursku, a prelazak preko sirijske granice se prethodno već može lako organizirati.

Nijemci teroristima najbolji kao samoubojice

U Iraku i Siriji regruti iz Njemačke rijetko igraju važnu ulogu u njihovim savezima. "Problem je nepostojeća interkulturalna kompetencija", kaže Marwan Abou-Taam, koji je u kriminalističkoj službi pokrajine Porajnje-Falačka zadužen za "politički motivirani kriminal". Zato što ne poznaju kulturu arapskog prostora često negativno upadaju u oko, kaže taj sociolog i dodaje da tim "njemačkim borcima" nedostaje i vojno iskustvo. "Većina njih nije bila u Bundeswehru. Naprotiv tomu, većina boraca iz arapskih država su služili vojsku", pojašnjava Abou-Taam.

Džihadisti iz Njemačke islamističkim borcima koriste kao napadači samoubojice, koji igraju središnju ulogu u IS-ovoj taktici. Oni prvo, na primjer pomoću kamiona s eksplozivom, stvore rupe u obrambenoj liniji protivnika prije nego IS-ovi teroristi zatim počnu pucati iz džipova. Prije gotovo mjesec dana se konvertit Philip Bergner dignuo u zrak u blizini iračkog Mosula i sa sobom u smrt odnio 20 ljudi. Najmanje pet njemačkih džihadista je u Iraku izvršilo samoubilačke napade. Ali, to su samo poznati slučajevi, stvarni broj je navodno puno veći.

Sigurnosne vlasti u Njemačkoj su u borbi protiv toga poprilično bespomoćne. Otvoreno pozivanje na borbu u Siriji bi bilo kažnjivo, ali je ono i nepotrebno, jer je ta tema ionako prisutna u radikalno-islamističkim krugovima te poziva na odlazak u džihad ionako ima već dovoljno na Internetu. Gotovo je nemoguće osumnjičenima spriječiti putovanje u Tursku time što bi im se oduzela putovnica, jer njemačkim državljanima za ulazak u Tursku nije potrebna viza. Često se ti džihadisti bez problema vraćaju u Njemačku. Doduše, moguće je da se pokrene proces protiv njih, kaže Marwan Abou-Taam, ali je "problem što se u Siriji ili Iraku ne mogu provoditi istrage - jednostavno se ne zna što su oni tamo radili."

Screenshot videa: njemački islamisti 2009. u terorističkom kampu u Pakistanu.

Njemački džihadisti posjećuju i terorističke kampove. Na fotografiji se vide njemački islamisti 2009. u Pakistanu. Takvi IS-ovim teroristima zatim služe kao samoubojice.

Porasla opasnost od napada u Njemačkoj

Ti "povratnici" sigurnosne vlasti sve višu zabrinjavaju. Neki od njih se vraćaju razočarani i odvraćaju se od ideje sudjelovanja u džihadu, drugi se vraćaju s psihičkim problemima i vojnim iskustvom te postaju neproračunljivi, kaže Abou-Taam. "Zatim je tu treća skupina, koja se sa zadacima vratila u Europu, koja želi unijeti tu borbu u zapadna društva." Situacija postaje nepregledna zbog toga što mnogi džihadisti vlastima uopće nisu poznati, kaže ovaj stručnjak: "A to je četvrta skupina, koja ovdje može potajno raditi, bez da ju se uopće primijeti."

Služba za zaštitu ustavnog poretka još nema konkretnih dokaza o tome da ti povratnici izvršavaju terorističke zadatke. Međutim, IS-ov teror je već stigao u susjednu Belgiju: terorist koji je u svibnju ubio troje ljudi u Židovskom muzeju u Bruxellesu je navodno prije toga kao IS-ov zatvorski čuvar mučio taoce. S njemačkom isporukom oružja u Irak je, prema općoj procjeni, porasla opasnost od napada. Ni njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière ne želi isključiti "povećanu opasnost" od napada u Njemačkoj.

Kako bi se taj problem srednjoročno riješio, stručnjaci zahtijevaju više angažmana protiv radikalnog islama prema uzoru na politički obrazovni rad na području desnog ekstremizma i programe za one koji se odluče okrenuti leđa neonacistima. Florian Endres iz savjetovališta za pitanja radikalizacije smatra da su prije svega škole obvezne bolje i više informirati učenike o temama poput islamizma, selefizma ili mržnji prema muslimanima: "Uvijek iznova vidimo da ljudi, koji su se orijentirali u smjeru selefizma, posjeduju malo znanja i iskustva na religijskom području."

Preporuka redakcije