1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Krajišniku smanjena kazna - žrtve ogorčene

Bivšem predsjedniku Skupštine RS-a Momčilu Krajišniku je pravosnažno kazna zatvora smanjena sa 27 na 20 godina. Predstavnici žrtava su ogorčeni, u RS Haškom se sudu ne vjeruje, bez obzira na visinu izrečenih kazni.

Momčilo Krajišnik

Kazna mu je smanjena sa 27 na 20 godina - Momčilo Krajišnik

Žalbeno vijeće Haškog tribunala izreklo je danas (17.3.) pravosnažnu presudu Momčilu Krajišniku od 20 godina zatvora. Sudije Žalbenog vijeća su ovom svojom odlukom za sedam godina smanjile kaznu, na koju je bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske bio osuđen u septembru 2006. godine, kad je proglašen krivim za zločine vojnih, policijskih i paravojnih snaga bosanskih Srba. Vijeće je djelomično prihvatilo navode iz žalbâ samog osuđenog, prijatelja suda i advokata Nejdžela Deršovića, koji je osporavao argumente o Krajišnikovom učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu. U cjelini je odbačena žalba tužioca koji je smatrao da je kazna od 27 godina, izrečena u prvostepenom postupku, preblaga i zahtijevao kaznu doživotnog zatvora. U pravosnažnu kaznu od 20 godina zatvora biće uračunato vrijeme koje je Krajišnik proveo u pritvoru Tribunala, to jest od aprila 2000 godine.

U prvom reagiranju na pravosnažnu presudu bivšem predsjedniku Skupštine Republike Srpske Momčilu Krajišniku, predsjednica bh. Sekcije Društva za ugrožene narode Fadila Memišević izrazila je "veliko razočarenje". Kaže da će udruženje kojem predsjedava poslati protest Haškom sudu zbog smanjenja kazne Momčilu Krajišniku.

"Momčilo Krajišnik, koji je pripadao Karadžićevom establišmentu i koji je bio inspirator i genocida i masovnog protjerivanja ali i inspirator podjele BiH, on je sada pomilovan jer mu je kazna smanjenja sa 27 na 20 godina zatvora, a to je uvreda i ruganje žrtvama, kaže Fadila Memišević, dodajući kako zločin "čak nije kvalificiran ni kao udruženi zločinački poduhvat".

Gostimir Popović: "Haški sud je primjer kako ne treba raditi"

Radovan Karadžič u vrijeme dok mu je Momčilo Krajišnik bio blizak suradnik - Banja Luka 1995.

Radovan Karadžič u vrijeme dok mu je Momčilo Krajišnik bio blizak suradnik - Banja Luka 1995.

Ne ulazeći u procjenu presude koja je izrečena Krajišniku, analitičar iz Banjaluke Gostimir Popović tvrdi da mnogi u Republici Srpskoj smatraju da Haški sud nije ispunio svoju zadaću, te da mu većina Srba iz ovog entiteta ne vjeruje. "Presude Haškog tribunala u budućnosti će biti predmeti mnogih analiza i primjer kako neka organizacija ne treba raditi", kaže Popović. "Tako da tu imamo presuđivanih na osnovu, najblaže rečeno, lažnih svjedočenja, imamo neistinit pristup događajima u regionu i u tom smislu bi možda najbolje bilo da se taj tribunal zaboravi i da se o njemu više ne govori", tvrdi Popović.

Mašović: "Kazne se izriču kako bi zadovoljile i žrtvu u zločinca"

Predsjednik Saveza udruženja logoraša Republike Srpske Branislav Dukić smatra da je Haški sud politički, a ne sud pravde. "Gledajući na ostale haške optuženike, koje je po komandnoj odgovornosti osudio Sud u Hagu, pitamo se koliko je trebao dobiti jedan Rasim Delić, on je proglašen nacionalnim herojem od strane međunarodnog suda u Hagu", kaže Dukić.

"I ova presuda je dokaz da žrtve plaćaju cijenu neodlučnosti Ujedinjenih naroda da istraju u realizaciji pravde", kaže predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe u BiH Amor Mašović, dodajući kako se kazne često izriču kako bi zadovoljile i žrtvu i zločinca. "No, kazna od 20 godina je, ukoliko bude u cijelosti izdržana, ipak neka vrsta doživotne kazne za zločinca Krajišnika koji je imao nesumnjivo jednako važnu ulogu u osmišljavanju genocida i drugih zločina na prostorima BiH kakvu je imao i Karadžić", tvrdi Mašović.

Momčilo Krajišnik je učestvovao u etničkoj prekompoziciji određenih teritorija protjerivanjem bosanskih muslimana i Hrvata. Mnogi u Bosni i Hercegovini Krajišnika smatraju odgovornim i za današnju etničku sliku Sarajeva, jer je bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske, zajedno sa svojim tadašnjim saradnicima, pozivao sarajevske Srbe da se prije reintegracije sarajevskih općina 1996. godine isele sa gradskih područja. Predsjednik Helsinškog komiteta Bosne i Hercegovine Srđan Dizdarević:

Posljedice entičkog čišćenja trpe mnogi gradovi u BiH

Etničko čišćenje je bio jedan od ciljeva rata - a Momčilo Krajišnik jedan od organizatora

Etničko čišćenje je bio jedan od ciljeva rata - a Momčilo Krajišnik jedan od organizatora

"Naravno da je etničkom čišćenju doprinijelo i to šta su rukovodioci SDS-a (Srpske demokratske stranke) činili na teritorijalnoj homogenizaciji, na prisiljavanju Srba da se dosele na one dijelove koji su pripali Republici Srpskoj nastojeći da niko od njih ne ostane u Federaciji niti u gradu Sarajevo, tako da razlozi sadašnje etničke slike grada Sarajeva u velikom dijelu leže i u toj politici onih koji su vodili bosanskohercegovačke Srbe tokom 1992. - 95. godine", podsjeća Dizdarević.

Javnost u Bosni i Hercegovini je podijeljena u smislu poimanja funkcije i presuda Haškog suda, a to su potvrdila i reagiranja na pravosnažnu presudu Momčilu Krajišniku. Građani BiH, posebno u Republici Srpskoj, u velikoj mjeri smatraju da je Haški sud podložan političkim uticajima, a zavisno od pojedinačnih slučajeva, različite su i ocjene kredibiliteta ove institucije.

Preporuka redakcije