1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kraj tanana šadrvana

Veliki Heinrich Heine poklonio je BiH jednu od najljepših sevdalinki. Iako je mnogi pjevaju i slušaju, tek rijetki znaju ko ju je napisao. Štulić je po ovoj pjesmi dao ime bendu «Azra».

default

Publika na obilježavanju Heineovog rođendana u Duesseldorfu

Kraj tanana šadrvana, uz razigrani žubor vode, smještena je radnja svima dobro poznate sevdalinke o neuzvraćenoj i nemogućoj ljubavi ropčeta El-Muhameda naspram «sultanove kćerke mile». Ostali smrtnici bi, iako bi se zaljubili u sultanovu kćer, vjerovatno preboljeli tu ljubav bez perspektive, ali Muhamedu to nije bilo moguće. Ljubav i smrt za njega su bili jedno. Problem je u njegovom porijeklu, a o literarnim izvorima i nastanku pjesme profesor, esejist, književnik i dramaturg Dževad Karahasan kaže: «Jedna od najljepših ljubavnih legendi na islamskom Orijentu je legenda o narodu i plemenu Uzrita (pleme Azra op.a.). Oni vole tako snažno da tu ljubav ne mogu izdržati. Slabo ljudsko tijelo tako bitnu, silnu i moćnu ljubav ne može podnijeti. To je čudesan motiv koji je Heinricha Heinea inspirirao da napiše tu pjesmu.»

Melanholični melos i stihovi o tragičnoj i silnoj ljubavi generacijama su »bacali» u sevdah Bosance i Hercegovce i brojne poklonike sevdalinke na prostoru bivše Jugoslavije. Većina ljubitelja ove pjesme, a vjerovatno i neki njeni izvođači, ne znaju da ju je napisao Nijemac. Njen autor je Heinrich-Heine (1797.- 1856.), jedan od najvećih pisaca u istoriji svjetske i evropske književnosti, a njen originalni naslov je «Der Asra».

«Pjesma je vjerovatno nastala 1845. ili 1846. godine u Parizu. Tada je Heine već dugo, još od 1931. godine, bio u Francuskoj. Kod Heinea je Orijent predstavljao mjesto sretnih i nesretnih, jednostavnih i osjetljivih ili rafiniranih osjećaja. U mnogim njegovim pjesmama on ima važnu ulogu», kaže dr. Karin Füllner sa Instituta Heinrich-Heine u Düsseldorfu.

Dzevad Karahasan Schriftsteller Lesung 2013

Dževad Karahasan u Duesseldorfu - Koliko god je Heineova, toliko je i naša

Kako je «Der Asra» postala sevdalinka

Još nisu pouzdano utvrđene činjenice o tome ko je prvi preveo ovu pjesmu na jezike naroda u BiH. Ne zna se da li je Heineova «Der Asra» u BiH došla zahvaljujući prevodu Safvet-bega Bašagića, Alekse Šantića ili Dragutina Ilića. Tim problemom bavio se i Ottmar Pertschi u tekstu objavljenom u Godišnjaku Instituta Heinrich Heine iz 2001. godine. Po njemu je najbliža istini verzija da je ovu pjesmu prvi preveo Safvet-beg Bašagić.

«Ova pjesma u bosanskoj kulturi postaje domaća sevdalinka. Koliko god je ona Heineova, toliko je i naša. Možete li zamisliti Bosanca da makar jednom nije razbio čašu slušajući sevdalinku sa Heineovim stihovima», ističe Karahasan.

Ta pojava, dodaje Karahasan, svjedoči o vrijednosti pjesme, ali i o tome kako je ideja o svjetskoj književnosti, koju je inaugurirao Johann Wolfgang von Goethe, zapravo tačna.

Za mnoge su ovu pjesmu najbolje izvodili Himzo Polovina i Zaim Imamović. Pored njih, Heineove stihove su uglazbljivali i pjevali brojni orkestri i pjevači poput Hanke Paldum, Zvonka Bogdana, Emine Zečaj, Ibrice Jusića …, a u najnovijim interpretacijama se, između ostalog, može poslušati i u džez izdanju «Sarajevo Jazz Guerille» ili pak osobenoj izvedbi Damira Imamovića. Ipak, jedina ju je Hanka Paldum otpjevala na njenom izvornom njemačkom jeziku.

Zanimljivo je i da je jedan od najurbanijih i najpopularnijih bendova u bivšoj Jugoslaviji dobio ime po pjesmi «Der Asra» Heinricha Heinea. Dogodilo se to, preme svjedočenjima u dokumentarnom filmu «Kad Miki kaže da se boji», tokom jednog od susreta Đoke-Anarhiste i Branimira Štulića. Tu večer su po ovoj pjesmi i Štulićev bend «Azra» i Đokina kćerka dobili ime. Johnny Štulić je istoimenu pjesmu izveo na albumu «Balkanska rapsodija».

Dr. Karin Füllner Portrait

Dr. Karin Füllner - Zanimljivo je da je malo poznato da su to Heineovi stihovi

Heine i Karahasan

Prošle godine u februaru je Dževadu Karahasanu u Teatru Savoy u Düsseldorfu, gradu u kojem je Heine rođen, dodijeljena prestižna književna nagrada koja nosi ime velikog njemačkog pisca. Za Karahasana ta nagrada iz više razloga ima veliki značaj. Jedan od razloga je, kako kaže, svakako i pjesma: «Mislim da je svakom normalnom piscu velika stvar ako ga se bar pola minute spominje u društvu Heinea. Znači mi i zbog ljudi koji su je dobili prije mene. Znači mi i zato što sam ja prvi autor izvan njemačkog govornog područja koji je dobio tu nagradu. Uostalom, znači mi i zbog toga što je Heine dio moje narodne kulture.»

Dodjela nagrade Dževadu Karahasanu, prema riječima Karin Füllner, protekla je u znaku ove pjesme. To je za većinu zvanica bio prvi put da čuje, ali i sazna za sudbinu Heineovih stihova u BiH.

«Pjesmu «Der Asra» sam prvi put čula tokom dodjele nagrade Dževadu Karahasanu. Sa CD-a koji je on donio smo puštali bosansku verziju pjesme sa njemačkim titlovima. Zanimljivo je da je to toliko važna pjesma u BiH, a da je malo poznato da su to Heineovi stihovi», prisjeća se Karin Füllner.

Ove godine je Dževad Karahasan, umjesto pjesme «Kraj tanana šadrvana», u punoj sali Francuskog instituta u Düsseldorfu, u okviru obilježavanja Heineovog rođendana, prisutnima prezentirao dijelove svog romana «Noćno vijeće».

Autor: Faruk Šabanović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić