1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kraj prijateljstva između Rusije i Turske?

Obaranje ruskog bombardera oborilo je najnižu tačku i odnose Ankare i Moskve. Povod za pogoršanje odnosa je kriza u Siriji. Ipak, novo "ledeno doba" nije u interesu Rusije.

I dok mišićavi ruski medvjed "gazi" teroriste takozvane Islamske države, iza leđa mu se šunja Redžep Erdoan. Predsjednik Turske drži nož u ruci i nosi prsluk sa eksplozivom, kao da je i sam terorista. Karikatura državne novinske agencije "Rusija danas" oslikava aktualni rusko-turski konflikt iz ugla gledanja predsjednika Vladimira Putina. Šef Kremlja oštro je kritikovao obaranje ruskog borbenog aviona koje je izvela turska protivzračna odbrana. Incident na tursko-sirijskoj granici je "nož u leđa" koji će sigurno imati posljedice, naveo je Putin. On je optužio Tursku, državu članicu NATO-saveza, da je saveznik IS-a.

Ni turista, ni piletine

Samo nekoliko sati nakon Putinovog emocionalnog nastupa na televiziji, nakon oštrih riječi su uslijedila djela. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov otkazao je planiranu posjetu Ankari. Njegovo ministarstvo upozorilo je ruske državljane da ne putuju u Tursku. Pri tome je, nakon napada na ruski putnički avion u Egiptu, za ruske turiste Turska bila jedna od posljednjih zemalja gdje su mogli jeftino da uplate godišnji odmor. Svake godine više od dva miliona Rusa posjeti Tursku.

Obaranje ruskog aviona izazvalo je krizu odnosa između dvije države

Obaranje ruskog aviona izazvalo je krizu odnosa između dvije države

Osim toga je agencija za kontrolu kvaliteta namirnica u ruskoj eksklavi Kalinjingrad zaustavila jednu isporuku turske piletine - navodno zbog pogrešnog etiketiranja. Zabrana uvoza piletine, koja stupa na snagu početkom decembra, uvedena je još jednom velikom dostavljaču iz Turske. Piletina iz Turske sadrži opasne uzročnike bolesti, navodi se u zvaničnom obrazloženju Moskve.

Turska je upozoravala na povrede njenog zračnog prostora

Aktualni konflikt je obilježio novu najnižu tačku u međusobnim odnosima Rusije i Turske. "Ovo je kriza istorijskih razmjera", tvrdi ekspert za vanjsku politiku Hasan Ali Karasar. "Turska mora brzo da smisli kako da riješi ovu krizu."

Povod za napetosti je kriza u Siriji. Turska želi promjenu vlasti u Damasku i podržava opoziciju koja se bori protiv predsjednika Bašara al Asada. Rusija je političku podršku predsjedniku Asadu sada proširila i vojnom intervencijom u njegovu korist.

Turska je tokom proteklih sedmica više puta protestovala jer su ruski borbeni avioni povrijedli njen zračni prostor. Erdoan je početkom oktobra na neobično oštar način upozorio Moskvu na te incidente. Prema izvještajima medija, predsjednik Turske je upozorio da bi njegova zemlja mogla da kupuje gas i od nekog drugog, te da bi planiranu prvu nuklearnu elektranu Turske, osim Rusije, mogla da gradi i neka druga partnerska država.

Gasovod je slaba tačka Rusije

Spominjanjem gasa Erdoan je spomenuo i najvažniji ruski projekat u Turskoj, što je ujedno i slaba tačka Moskve. Prije godinu dana Rusija je iznenada prekinula radove na projektu gradnje gasovoda Južni tok (South Stream), koji je trebalo da omogući transport ruskog gasa ka zapadu Evrope i to tako da se zaobiđe Ukrajina. Istovremeno je Putin tokom posjete Turskoj u decembru 2014. najavio novi projekat - "Turkish Stream". Ruski koncern Gazprom ima namjeru da gradi gasovod preko Turske do granice Grčke.

Moskvi se žuri, jer je infrastruktura na njenom dijelu teritorije već gotova. Međutim, na tome je stalo. Ankara je tokom proteklog ljeta saopštila da ima teškoća u ostvarivanju ovog projekta jer nije bila formirana vlada. Zvanični ugovor ni do danas nije potpisan. Gazprom je u međuvremenu korigovao planove. Umjesto četiri, gasovod preko Turske bi sada trebalo da ima samo dvije cijevi. Ipak, nakon obaranja ruskog borbenog aviona analitičari smatraju da je cijeli projekat pod znakom pitanja.

Pri tome je Turska, nakon Njemačke, najveći kupac ruskog gasa. Prema navodima Rusije, tokom 2014. je Gazprom isporučio više od 27 milijardi kubnih metara gasa Turskoj

Duga sjenka ruske aneksije Krima

Kriza u Siriji nije jedini razlo zahlađenja odnosa između Moskve i Ankare. Napetost je izazvala i ruska aneksija Krima početkom 2014. Krimski Tatari su od Turske tražili pomoć. Turska diplomatije se stavila na stranu Ukrajine. Erdoan je više puta s Putinom razgovarao o položaju Tatara na Krimu, navodi se u Ankari. Ipak, do sada nije bilo otvorenog spora zbog toga.

Neizvjesna budućnost: gasovod između Turske i Rusije

Neizvjesna budućnost: gasovod između Turske i Rusije

Do žustre debate je došlo kada je ruski predsjednik Putin u aprilu 2015. govorio o genocidu nad Armencima. Turska negira da je u bivšem Osmanskom carstvu 1915. došlo do genocida. Erdoan je potom ukazao na međunarodnu osudu ruske aneksije Krima i odbio poziv da u Moskvi prisustvuje proslavi 70. godišnjice okončanja Drugog svjetskog rata u Evropi.

Ruska vojna intervencija u Siriji zavisi od Turske

Moskva u svakom slučaju nema interes za duže "ledeno doba" u odnosima sa Turskom. Analitičari u Moskvi ističu da Turska ima kontrolu nad Bosforom. Moreuz između Crnog i Sredozemnog mora je od strateškog značaja za Rusiju. Kroz taj prolaz plove i brodovi koji snabdijevaju ruske jedinice koje izvode vojne operacije u Siriji. Do sada su ruski brodovi bez problema prolazili kroz Bosfor i plovili dalje ka sirijskoj luci Tartus, gdje se nalazi baza ruske vojske. Ukoliko to više ne bude moguće, bio bi to težak udarac za Rusiju. Njena kompletna flota bi bila blokirana u Crnom moru.

Bez obzira na napetosti u Siriji ili zbog Krima, Turska i Rusija su do sada ulagale napore da vode dijalog. Tako je Erdoan krajem septembra putovao u Moskvu da bi prisustvovao otvaranju jedne džamije. Planirano je da se polovinom decembra održe i konsultacije ruske i turske vlade u Sankt Petersburgu. Trenutno se ne zna da li će i taj susret biti otkazan.

Preporuka redakcije