1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kraj povlastica za lažne azilante sa Balkana

BiH, Srbija i Makedonija će u Njemačkoj ubrzo biti stavljene na listu "zemalja sigurnog porijekla". To znači da će zahtjevi za azil državljana tih zemalja biti rješavani po skraćenom postupku i za samo sedam dana.

Tražioci azila iz država Zapadnog Balkana neće moći još dugo da uživaju u povlasticama koje nudi njemački socijalni sistem stranim državljanima koji traže zaštitu od progona. Osim inicijative za promjenu Zakona o azilu, koju je pokrenulo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova, građani iz BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Albanije mogu da računaju sa skraćenim postupkom od samo sedam dana ukoliko podnesu zahtjev za azil.

Razlog za ovo je činjenica da su tražioci azila iz balkanskih država postali ozbiljan problem za Njemačku još od 2009. odnosno 2010. godine kada je uvedena liberalizacija viznog režima za države Zapadnog Balkana. Svake godine se povećava broj takozvanih "lažnih azilanata". Posebno su na udaru pojedini gradovi koji se svake jeseni suočavaju sa prilivom hiljada Roma sa Balkana koji u Njemačku stižu "da prezime".

U Njemačkoj je protekle godine zabilježen porast broja azilanata

U Njemačkoj je protekle godine zabilježen porast broja azilanata

Efikasna zakonska rampa

Stefan Mayer zastupnik u Bundestagu iz redova demokršćanske unije CDU/CSU ističe: "Njemačka je otvorena zemlja, posebno za ljude čiji su životi ugroženi, za one koji su diskriminisani po etničkoj pripadnosti, religioznoj ili seksualnoj orijentaciji. Prošle godine ovdje je prihvaćeno 127.000 azilanata, što je četvrtina od ukupnog broja azilanata u EU. To je više od broja ljudi koje su prihvatile cijele SAD, tako da Njemačkoj niko ne može da zamjeri kako nije solidarna. Tražioci azila iz Srbije, Makedonije, odnosno sa Zapadnog Balkana predstavljaju više od 30 odsto od tog broja. Međutim, kada se pogleda broj onih koji dolaze iz tih zemalja, a koji odista dobiju azil, dolazi se do najnižeg procenta koji iznosi između 0 i 0,1 odsto. Stoga je ispravno da se ove države, u kojima nema progona, deklarišu kao zemlje sigurnog porijekla."

Stefan Mayer

Stefan Mayer

On podsjeća da se zakonski kao takve zemlje trenutno navode dvije afričke države - Gana i Senegal - te da je ideja da se na tu listu samo dodaju Makedonija, Srbija i BiH. O ovoj "trojci" zemalja je bilo govora i tokom koalicionih pregovora demokršćana i socijaldemokrata. Mayer smatra da bi ispravno bilo ovoj "trojci" sada dodati i Crnu Goru i Albaniju, pošto postoje jasni podaci kako u tim zemaljama nema progona građana.

Ukoliko se to usvoji, za tražioce azila iz ovih zemalja bi to značilo promjenu cijelog postupka, kaže Mayer. "Ako postoji pretpostavka da azilant dolazi iz zemlje u kojoj nema progona, to ubrzava donošenje odluke o njegovom zahtjevu, čak i prije samog dokaznog postupka. Znači da ne mora pojedinačno da se ispituje za svaki slučaj da li ima ili nema proganjanja, jer se unaprijed podrazumijeva da ga nema. Čak i slučaju da postoji žalba na odluku o odbijanju zahtjeva za azil cijela procedura može da se završi u roku od sedam dana. Važno je i da žalba na odluku ne znači i da je ta odluka suspendovana."

Reakcije stranke Lijevih i nevladinih organizacija

Ovoj inicijativi žestoko se protive opoziciona stranka Lijevih, kao i organizacija Pro azil. Ulla Jelpke, glasnogovornica stranke Lijevih zadužena za unutrašnjopolitička pitanja, ističe da će ovakvi planovi samo zacementirati praksu saveznih organa da se "po brzom postupku" rješava pitanje Roma sa Balkana koji u Njemačkoj traže zaštitu.

"Klasifikacija Srbije, Makedonije i BiH kao sigurnih država je pravi skandal. A sada se u takve zemlje ubrajaju i Albanija i Crna Gora, o kojima nije bilo ni riječi tokom koalicionih pregovora", kaže Jelpke.

Bernd Mešović

Bernd Mešović

Bernd Mešović iz organizacije Pro azil istovremeno upozorava: "Smatramo kako osnovni problem predstavlja i samo postojanje odredbi o "zemljama sigurnog porijekla". Još od devedesetih godina prošlog vijeka Pro azil se protivi stvaranju podjele na zemlje prve, druge i treće kategorije. Od 2012. vlada nastoji da balkanske države uvrsti u zemlje sigurnog porijekla i teoretski to može i da se desi. Pitanje glasi: šta je to zemlja sigurnog porijekla? Ustavni sud Njemačke tvrdi da ljudska prava ne treba da se štite samo na papiru, nego istinski da se poštuju", navodi Mešović.

On ističe da prava manjina moraju da budu dio njemačke svakodnevice i ne smiju da postoje politički progoni. To su zadaci koje političarima propisuje Ustavni sud, kaže Mešović: "Prema našem mišljenju, zemlje Balkana nisu uistinu zemlje sigurnog porijekla." On tvrdi da se i sada zahtjevi tražilaca azila iz tih zemalja rješavaju vrlo brzo, ali da ljudi, uprkos tome, i dalje pristižu. Tvrdi da ima problema i da oni neće biti riješeni time što se države stavljaju na neke liste.

Domovi za azilante u Njemačkoj pucaju po šavovima zbog velikog broja pridošlica

Domovi za azilante u Njemačkoj "pucaju po šavovima" zbog velikog broja pridošlica

Skoplje samo tražilo stavljanje na listu

Što se Makedonije tiče, sama vlada u Skoplju je tražila od Njemačke da ova zemlja bude uvrštena na listu "zemalja sigurnog porijekla". Skoplje smatra da je poduzelo sve što može da spriječi lažne azilante da putuju na Zapad. Upravo zbog takvih azilanata pod znak pitanja je doveden i bezvizni režim. EU je protekle godine usvojila i zaštitni mehanizam kojim neka zemlja EU može da zamrzne bezvizni režim, ako dođe do velikog priliva azilanata.

Makedonija to ne želi. U Skoplju se nadaju da će, ako njihova zemlja bude uvrštena na spomenutu listu, polovina posla u borbi protiv lažnih azilanata biti završena. To znači da će 99,9 procenata takvih u roku od sedam dana biti iz Njemačke vraćeni u domovinu. Sličnu situaciju je prije nekoliko godina Makedonija imala i sa Belgijom. Nakon posjete premijera Belgije Skoplju i uvrštavanja Makedonije na listu "zemalja sigurnog porijekla", azilantski postupci u Briselu su rješavani u roku od 48 sati, a rijeka azilanata je "presušila". U Skoplju očekuju da se tako nešto desi i u slučaju Njemačke, jer će svi oni koji razmišljaju o tome da zloupotrijebe pogodnosti humanitarnog prava dva puta da razmisle da li će cijelu porodicu povesti na put u "bolji život" koji će trajati samo sedam dana.

Pogledajte video 04:50

Šutka – život u getu

Autori: Silvera Padori-Klenke/Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu