1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kraj politike jeftinog novca?

Američka središnja banka će najvjerovatnije povećati referentnu kamatnu stopu – po prvi put u posljednjih devet godina. Kako će tržišta i gospodarske regije reagirati na kraj politike ultra-jeftinog novca?

Ralph Solveen, zamjenik voditelja Odjela za istraživanje njemačke Commerzbanke, prilično je siguran: „U srijedu je konačno stigao i taj dan. Američka središnja banka će po prvi put u posljednjih devet godina povećati referentnu kamatnu stopu i time okončati dugu fazu politike nultih kamata“, uvjeren je Solveen. „Tri, dva, jedan, Lift Off!", tako makroekonomisti nazivaju ono što će Fed zaključiti vjerojatno tijekom ovog tjedna.

A to će imati posljedice – i to ne samo za američku privredu, već i za Europu, Aziju i zemlje u tranziciji. Za razliku od SAD-a, Europska središnja banka (ESB) će još dugo, dugo vremena nastaviti provoditi politiku gotovo nulte kamatne stope. I to zbog toga što se šef ESB-a Mario Draghi još uvijek marljivo bori protiv navodne opasnost od deflacije u Europi, te zbog toga što je gospodarski rast u Europi previše slabašan da bi ga ugrozilo povećanjem kamatne stope.

USA Zinsentscheidung der US-Notenbank Fed - Janet Yellen

Šefica američke središnje banke Janet Yellen

Paritet euro-dolar?

Ako Fed poveća kamate, to znači da će euro izgubiti na vrijednosti i vjerojatno se početi kretati u smjeru pariteta s dolarom.

U trenutku pisanja ovog teksta euro je stajao kod 1,09 dolara. Od slabog eura profitiraju svi europski izvoznici u Europi koji svoje proizvode prodaju u zemljama koje koriste dolar u poslovanju – zato što su ti proizvodi onda jeftiniji. I to ne samo u SAD-u, već i u Aziji, gdje se u prekograničnoj trgovini također obračunava u dolarima.

Na drugoj strani će prestati opadati cijene sirovina i energije, zato što se pad cijene sirovina i porast vrijednosti dolara međusobno neutraliziraju. Ukoliko u konačnici počnu rasti cijene sirovina, a vrijednost eura opadne ispod granice pariteta s dolarom, šef ESB-a Draghi bi zapravo mora početi slaviti. Tada bi naime mi Europljani sa svakim računom u dolarima „uvozili“ inflaciju, koju si Talijan tako priželjkuje za eurozonu.

Jaki dolar koči gospodarstvo?

Koliko će euro devalvirati ovisi i o tomu kako jako će Fed povući kamatno-političke uzde. „Mnogi računaju s vrlo polaganim postupkom Feda, i zato jer se pribojavaju da će američko gospodarstvo teško izaći na kraj s višim kamatama i još jačim dolarom“, smatra Ralph Solveen iz Commerzbanka. „Prema našoj analizi veće kamate ne bi trebalo gotovo uopće utjecati na privatnu potrošnju. A jači dolar bi mogao kočiti gospodarstvo u idućem tromjesečju samo nešto jače nego što to čini sada.“ Zato ovaj stručnjak Commerzbanke računa s time „da će Federal Reserve kamate podići prije nešto brže nego što to očekuje tržište“.

Dok bi Europa i SAD nedvojbeno mogle izaći na kraj s posljedicama Fedovog podizanja kamata, za ionako oslabljene zemlje na pragu industrijalizacije stvari izgledaju potpuno drukčije. Njihove vlade se moraju pripremiti za to da će iz njihovih zemalja novac jače odlaziti. One su pripadale među profitere dosadašnje politike Feda, s obzirom da su strane ulagače privlačile visokim kamatama i jakim gospodarskim rastom. Sad investitori povlače svoj novac i ulažu ga u američke vrijednosnice, jer one sad obećavaju daljnji rast rendita i jer se smatraju manje rizičnima.

Iran Insel Chark Ölindustrie

Prodaja sirovina je nekim zemljama glavni izvor za punjenje državnog proračuna

Stanka već na ljeto

Izvoznike sirovina kao Brazil ili Rusiju, koji se već sada nalaze u recesiji zbog pada cijene sirove nafte, bakra i drugih sirovina, američki zaokret u kamatnoj politici pogađa dvostruko. Jer, veći tečaj dolara čini manje atraktivnima za ulagače izvan SAD-a, jer se cijena sirovina najčešće obračunava u dolaru. A to još više umanjuje njihovu cijenu, a time smanjuje i nužno potrebne prihode u devizama.

„Fed se dosad trudio da obesnaži dojam previše mehanistički usmjerene politike novca“, pišu u svojoj analizi ekonomski stručnjaci Commerzbanke. „Orijentacijske kamate ni u kojem slučaju ne bi trebale biti povećane duž jednog potpuno predvidivog puta. Središnja banka si zadržava pravo na promijenjene okolnosti ili snažne reakcije tržišta reagirati stankom u podizanju kamata.“ A to je stanje koje si vjerojatno već sad priželjkuju gospodarski političari u zemljama na pragu industrijalizacije.