Koštunica okrenuo leđa Tadiću

Mnogi predsjedničke izbore u Srbiji vide kao odluku o tome hoće li Srbija krenuti prema EU ili prema izolaciji? U tom svjetlu je i natpis lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Za Koštunicu se piše kako je dugo oklijevao prije nego što je donio odluku da ne podrži proevropski orjentisanog Borisa Tadića i na taj način, piše ovaj list, indirektno ustvari podržao radikala Nikolića. Tadić je odbacio uslov Koštunice da u slučaju da EU pošalje novu misiju na Kosovo, Srbija prekine proces približavanja ovoj organizaciji. U Demokratskoj stranci se nadaju da će birači ovu ponudu Koštunice vidjeti kao nemoralnu ponudu. Ovo ukazuje na temeljnu razliku između Tadića i Koštunice. Aktuelni predsjednik je protiv priznanja nezavisnog Kosova, ali je svjestan kako se to neumitno približava. Tadić stoga ne želi da vlastitu zemlju odvede u samoizolaciju. Ankete pokazuju kako je njegov stav bliži većini stanovnika Srbije. Naime, u slučaju da Srbija danas odlučuje o tome da li bi pristupila EU, 73 odsto stanovnika bi podržalo taj korak, završava članak u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Sve govori u prilog tome da je proglašenje nezavisnosti Kosova pitanje dana.

List Neue Zürcher Zeitung pokušava danas da razluči kako bi stručnjaci za međunarodno pravo mogli da posmatraju ovu stvar, te donosi jedan članak koji je zanimljiv i zbog zahtjeva premijera Republike Srpske, Milorada Dodika, da se pravo na otcjepljenje ugradi u novi BH-ustav.

Međunarodno pravo je po pitanju otcjepljenja neprecizno i može se različito interpretirati. S jedne strane narodi imaju pravo na samoopredjeljenje, mada to ne mora automatski da vodi i pravu na vlastitu državu. Iznad toga stoji interes stabilnosti regiona i teritorijalni integritet, u ovom slučaju Srbije. Narodi u svakom slučaju imaju pravo na autonomiju, u ekstremnom slučaju na secesiju. Ekstremni slučaj nastaje kada se jedan narod sistematski sprječava da učestvuje u vlasti, u državnim organima, što se može reći za kosovske Albance. Kosovski Albanci su naime sistematski ometani da učestvuju u političkim procesima, što je preduslov za njihov politički, privredni i kulturni razvoj. To je bio slučaj prvenstveno u devedesetim godinama prošlog vijeka, kada im je ukinuta i autonomija, a ustav Srbije promijenjen referendumom koji su strani posmatrači ocijenili kao netransparentan i nepošten, i u kojem je kosovskim Albanacima onemogućeno da glasaju, stoji u listu Neue Zürcher Zeitung.