Koštunica blokira približavanje EU i Srbije

List Neue Zürcher Zeitung kao glavnog krivca za nepotpisivanje sprazuma proziva srbijanskog premijera Vojislava Koštunicu. Koštunica je odlagao sjednicu vlade na kojoj je rebalo ovlastiti potpredsjednika vlade Đelića da u ime Srbije potpiše sporazum, piše Neue Zürcher Zeitung i nastavlja:

Komesar Evropske komisije za proširenje EU, Oli Rehn je izrazio razočarenje što premijer Srbije nije, kao što je ranije bilo dogovoreno, problem Kosova i ulaska Srbije u EU posmatrao kao dvije različite stvari. On je ipak naglasio da ponuda EU ostaje na stolu. Rehn je priznao da je situacija u srbiji delikatna, ali ističe kako ankete govore kako je sedamdeset odsto građana Srbije za ulazak u EU. Ostaje pitanje, piše Neue Zürcher Zeitung, ako u Srbiji odista postoji ovako široka podrška ulasku u EU, zašto se to nije odslikalo i na rezutate predsjedničkih izbora, koje je zagovornik približavanja Evropi, Boris Tadić dobio tijesnom većinom? 

Razvod i prije braka – naslov je komentara koji danas izlazi u listu Süddeutsche Zeitung. Süddeutsche Zeitung piše kako srbijanski premijer Koštunica smatra da EU slanjem misije na Kosovo krši međunarodno pravo i UN-ovu rezoluciju 1244. Pri tome, dodaje ovaj list, Koštunica zaboravlja da i sama Srbija godinama krši ovu rezoluciju, te dodaje:

Vlasti u Beogradu ne priznaju dokumenta i automobilske tablice koje je stanovnicima Kosova izdala UN-ova uprava. Beograd podržava ilegalne strukture među srpskim stanovništvom Kosova  sabotira pokušaje međunarodne zajednice da na kosovu izgradi demokratske institucije. Koštunica, osim toga, inicira krizu vlade u Beogradu, piše Süddeutsche Zeitung.     

Nedjeljnik Die Zeit piše kako bi nova unutarpolitička borba u vladi Srbije mogla dovesti i do prijevremenih izbora, ili do nove koalicije premijera Koštunice i radikala. Zeit spominje još jedan problem Srbije – problem neizručenja Ratka Mladića, te piše:

Bivši komandant Vojske Republike Srpske je još uvijek prepreka zbližavanju Beograda i Brisela. Jedno vrijeme se činilo da je EU spremna da odustane od tog zahtjeva, ali su se Belgija i Holandija potrudile da Brisel ponovo zauzme jasnu poziciju. Ostaje da se vidi da li će srbijanski predsjednik Tadić sada krenuti ofanzivnije i pokrenuti pitanje izručenje Mladića. Jedno od centralnih pitanja na Balkanu jeste odnos prema ratnim zločinima. Od Slovenije do Kosova, a posebno u Srbiji se uvijek ističe stav: mi smo žrtve, počinioci su drugi. Ipak, predsjednik Tadić je učinio nešto što drugi nisu, on je odao poštu žrtvama u Srebrenici, te se na hrvatskoj televiziji javno izvinio za zločine koje su počinile srpske jedinice, ističe Zeit.