1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kosovski Srbi će dobiti veću autonomiju - isprva

10. august 2010

Kosovski novinar i publicista Fahri Musliu, za Dojče vele govori o odnosima Kosova i Srbije, budućoj autonomiji za Srbe na Kosovu, ali i o stanju u kosovskom društvu.

https://p.dw.com/p/OggN
Fahri Musliu
Fahri MusliuFoto: DW

“U Prištini se osjeća zadovoljstvo zbog presude Međunarodnog suda pravde u Hagu, ali još uvijek ima dilema, posebno oko tempa budućih priznanja nezavisnosti Kosova“, kaže Musliu. On ističe da se očekuje da će Kosovo priznati pojedine arapske zemlje prije sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ali navodi da je problem što to nije činilo još pet država Evropske unije.

Albanac s kosovskom zastavom
Nezavisnost Kosova još nije posve priznataFoto: AP

„Tu predstoji velika bitka, mada ja nisam pristalica toga da se kosovsko rukovodstvo pretvori u lobiste, kako oni ponekad vole sebe da nazivaju, pa da krenu ’od vrata do vrata’, jer postoji drugi način kako se to radi. Znači, postoji još uvijek kod tih zemalja koje nisu priznale Kosovo doza nesigurnosti, to očekivanje nove atmosfere, nove klime koja će se stvoriti.“

Podjela Kosova – nemoguća!

Prema njegovom mišljenju, ideja o podjeli Kosova je praktično nemoguća. On tvrdi da Beograd sada nastoji da obezbjedi što veći stepen autonomije za Srbe na Kosovu. „To dopušta i Ahtisarijev plan, mada sam ja protiv te vrste decentralizacije na etničkom nivou. Ali kao prelazni period mogu to da prihvatim i to će se najvjerovatnije desiti. To znači da će Savet bezbjednosti odrediti jednog čovjeka poslije sjednice Generalne skupštine UN, a koji će biti zadužen za sjeverni dio Kosova, koji će dobiti neki veći stepen autonomije. Ne znam kako da to drugačije nazovem, i on će imati ulogu koju je Žak Klajn imao u istočnoj Slavoniji - da za slijedećih deset godina, recimo, integriše taj sjeverni dio u pravni i društveni sistem cijelog Kosova.“

Opadaju tenzije, ali se stvari jako sporo mijenjaju

Musliu kaže da je interesantan fenomen da sa Albancima bolje komuniciraju Srbi koji su se odselili sa Kosova nego oni koji su tamo ostali. „Međutim, postoji druga pojava, a to je strah da drugi to ne saznaju, da drugi to ne vide, da drugi to ne čuju. Znači, neka vrsta tog straha koji je svakog dana sve manji i manji. Postoje, dakle, kontakti, postoji saradnja, postoje druženja, opala je ta tenzija. Čak je ona opala i u Skupštini Srbije. Po prvi put, prije 15 dana na posljednjoj sjednici, niste čuli nijednu pogrdnu riječ o Albancima, nakon 15 ili 20 godina. Niko nije rekao da su Albanci teroristi nego su vrlo kritično govorili o politici Srbije, o politici vlasti i opozicije. Znači, tu se na neki način nešto mijenja, ali to ide jako sporo.“

Parlament u Beogradu
Parlament u BeograduFoto: AP

Musliu zaključuje da se kosovsko društvo suočava sa velikim izazovima i problemima. „Glavni sistem vrijednosti na Kosovu jesu korupcija, mito, kriminal, neznanje, nerad, pljačka. Imate društvo koje tek treba da se razvija, tako da to stvara nezadovoljstvo kod naroda uopšte.“

Autor: Mustafa Canka

Odgovorna urednica: Marina Martinović