Političari sprečavaju osnivanje suda za ratne zločine

„Na Kosovu postoji sve veći otpor zločinima koje je počinila albanska ‚oslobodilačka‘ OVK. Zakon o uspostavljanju specijalnog suda, kojem je put utrt 2015. u Hagu, trebalo bi da bude ukinut podrškom parlamentarne većine. To je alarmiralo Sjedinjene Države i Evropsku uniju i upozoravaju Kosovo da će izgubiti podršku Zapada i prijete izolacijom", piše minhenski ugledni dnevnik Zidojče cajtung.

"Bilo je planirano da se 2018. podignu već prve optužnice za zločine počinjene nad Srbima, Romima i kosovskim kolaborantima između 1998. i 2000. godine, tokom i nakon rata na Kosovu. Tu se mislilo i na današnje predstavnike vlasti, u prvom redu predsjednika Hašima Tačija, koji je tada ubrajan među najvažnije komandante OVK. Mnogobrojni nekadašnji borci su se dokopali pozicija moći koji korpucijom i kriminalom izvlače ogromne količine novca, a o sebi njeguju i šire mit kako su oni heroji. Takođe smatraju da bi osnivanje specijalnog suda unijelo nemir u njihove krugove.

OVK se u kosovskom ratu borila za odcjepljenje ove pokrajine od Srbije nastanjene većinom Albancima. Uz podršku NATO-a srpske jedinice su protjerane sa Kosova 1999. Smrtno je stradalo ukupno 13.000 ljudi. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost, što Srbija do danas ne priznaje. Do sada su istraživani samo zločini počinjeni sa srpske strane, ali je okrutnost u redovima OVK sve više upadala u oči. 2011. je švajcarski poslanik u Evropskom parlamentu, Dik Marti u senzacionalnom izvještaju optužio albanske borce za egzekucije, otmice i seksualno zlostavljanje. U mnogim slučajevima su od žrtva uzimani organi i prodavani. Po nalogu EU ovaj slučaj je ispitan i potvrđen.

A kako izgleda nevjerovatno da bi se Kosovo samo pozabavilo zločinima, Zapad je izvršio pritisak da se uspostavi Specijalni sud. (…) Finansiranje, 29 miliona evra godišnje, preuzima Evropska unija. U međuvremenu su OVK veterani organizovali kontra pokret. Oni Specijalnom sudu predbacuju da je diskriminatorski jer se optužuju samo građani Kosova a niko iz srpskih jedinica. Sada je parlament u Prištini izradio nacrt zakon kojim bi bio ukinut zakon donesen 2015. Vlada ima 30 dana da odgovori. Vjetar u leđa svakako dolazi od predsjednika Tačija, koji je ovaj sud nazvao ‚istorijskom nepravdom‘.

Bilo kako bilo sud bi mogao da izazove rastuću nestabilnost na Kosovu", zaključuje Ziddojče cajtung.

Spor oko Jasenovca

Da zločin ne zastarjeva i da se suočavanje sa zločinima u zemljama bivše Jugoslvaije još uvijek nije istinski dogodilo govori i srpsko-hrvatski spor nakon izložbe o Jasenovcu u Ujedinjenim nacijama.

Portal ntv piše: „Između Srbije i Hrvatske je izbio žestok sukob zbog nekadašnjeg Koncetracionog logora Jasenovac u fašističkoj državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata. Hrvatsko ministarstvo spoljnih poslova predbacuje susjedu da manipuliše činjenicama izložbom o ovom koncentracionom logoru u sjedištu Ujedinjenih nacija. Ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić označio je to ‚licemjernim i sramotnim‘. (…) Kada se radi o brojkama stradalih u logoru Jasenovac, srpski izvori govore da je ubijeno 700.000 ljudi, dok hrvatski govore o 40.000 stradalih", piše ntv i zaključuje: „Još i danas se u Hrvatskoj primjećuje potreba da se relativizuje karakter Jasenovca i umanji priroda ustaškog režima i njegovih logora smrti. Nedavno je izbio sukob i zbog jedne spomen ploče u blizini Koncentracionog logora Jasenovac sa fašističkim hrvatskim pozdravom ‚Za dom spremni‘".

Priredio: Svetozar Savić