1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Kosovska vlada pred novim ispitom

Odnos između Kosova i Srbije ponovo je stavljen na probu. Odluka srbijanske vlade da se lokalni izbori 6. maja održe i u nekim dijelovima Kosova, doveli su do protesta zvanične Prištine.

default

List Neue Zürcher Zeitung o protestima vlade u Prištini piše:

„U jednom saopštenju se odluka Beograda ocjenjuje kao antevropska i kao nastavak politike, vođene u prošlom stoljeću. Iz ugla Beograda Kosovo je još uvijek dio srbijanske teritorije, tako da ustav predviđa da se izbori održe na cijeloj državnoj teritoriji, dakle i u onim kosovskim opštinama gdje su održani i prije četiri godine.

Boris Tadic Präsident Serbien

Boris Tadić

Srbijanska vlada je dugo otezala sa donošenjem nezgodne odluke. Srbija nije htjela rizikovati dobijanje statusa kandidata za pristup EU, koji je Brisel uvjetovao poboljšanjem odnosa sa Kosovom. Početkom mjeseca Beograd je dobio status kandidata. Pored lokalnih, u Srbiji će 6. maja biti održani i parlamentarni izbori. To od predsjednika Borisa Tadića očigledno zahtijeva da malo izađe u susret nacionalističkoj opoziciji i izrazi svoju opredjeljenost o pripadnosti Kosova Srbiji. Da li će najava iz Beograda zaista i dovesti do održavanja izbora na Kosovu, ostaje otvoreno pitanje. Pravna situacija je vrlo složena. Prema UN-ovoj Rezoluciji 1244, kojom se na Kosovo gleda kao na dio Srbije i na koju stalno ukazuje srbijanska vlada, za održavanje izbora bila bi nepohodna odluka prelazne uprave UN-a (Unmika). Da li je Unmik spreman donijeti takvu odluku, veoma je upitno,“ piše pored ostalog list Neuer Zürcher Zeitung.

Makedonija u dijalogu sa EU

Isti list piše i o dijalogu 'na visokom nivou' između Makedonije i Evropske unije koji je počeo u četvrtak (15.03.)

Informeller Beitrittsdialog auf hoher Ebene zwischen EU und Mazedonien

Komesar EU za proširenje Stefan Füle sa makedonskim premijerom Nikolom Gruevskim u Skoplju

„Time bi ponovo trebao biti pokrenut proces integracije Makedonije u EU, koji je do sada blokirala Grčka. Trebale bi biti potaknute i reforme, koje su u zastoju. Već tokom prvog susreta makedonskog premijera Nikole Gruevskog i komesara EU za proširenje Stefana Fülea, teme razgovora su trebale biti vladavina prava i sloboda medija. Makedonija je na ovim poljima učinila korak unazad. Ova zemlja još od decembra 2005. ima status kandidata EU. Uproks brojnim preporukama Evropske komisije, pristupni pregovori nisu mogli početi jer se tome protivi Atina. Atina smatra da ime "Makedonija" sadrži u sebi i teritorijalne pretenzije na istoimenu provinciju u Grčkoj. Spor oko naziva države traje već godinama, a rješenje nije ni na vidiku. On ne blokira samo približavanje Makedonije EU, već i pristup ove zemlje NATO-u,“ piše Neue Zürcher Zeitung.

Pogrešan signal afganistanskog predsjendika

Afganistanski predsjednik Hamid Karsai zatražio je da se snage Nato-a povuku iz Afganistana ranije nego što je planirano. List Frankfurter Allgeimeine Zeitung o tome piše:

„Moglo se očekivati da će incidenti koji su se dogodili prošle sedmice još više pojačati napetosti u Afganistanu: najpre spaljivanje Kura'ana, a kasnije i masakr koji je izvršio jedan američki vojnik. Zalaganje predsjednika Karsaija da Afganistan, ranije nego što je dogovoreno, preuzimanje odgovornosti za sigurnost, stoga bi trebalo shvatiti kao unutrašnjopolitički manevar. On na taj način šalje signal onim dijelovima društva, koji strane vojnike više ne vide kao oslobodioce ili pomagače, već kao okupatore i poručuje im da je na njihovoj strani,“ piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose