1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Kosovo: "Ustanak fundamentalista"

Njemačka štampa piše o vjerskim fanaticima na Kosovu, koji traže ukidanje zabrane nošenja marama u školama. Osvrće se i na rezoluciju o Kosovu, koju je u utorak (27.7.2010.) donijela Skupština Srbije.

default

Na Kosovu je na snazi zabrana nošenja marama

Sueddeutsche Zeitung iz Minhna piše: "Kada kosovski muftija dočekuje goste iz inostranstva, vrlo je ljubazan. Naim Ternava voli retoriku. Islam je miroljubiva vjera, kaže on, hvaleći ustavno uređenje, demokratiju i ljudska prava. Ali kada je riječ o nošenju marama tu za njega nema kompromisa. On traži da se u svim kosovskim školama dozvoli marama, što je, kaže muftija, obaveza koja prozilazi iz vjere. To što Kuran nijednom riječju ne pominje da muslimanske djevojčice i žene moraju biti pokrivene, ne navodi muftiju na razmišljanje. On traži svađu sa vladom, koja je nedavno donijela zabranu nošenja marame u osnovnim i srednjim školama. Kosovski muftija je zaprijetio da će podnijeti tužbu protiv države pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ministra obrazovanja Envera Hodžaja to previše ne uzbuđuje. On se poziva na Ustav, koji Kosovo definira kao sekularnu državu sa neutralnim odnosom prema vjeri.

Deutschland Düsseldorf Gericht bestätigt Kopftuch-Verbot

Kosovo je sekularna država.Ipak vehabije traže obavezu pokrivanja

Time je otvorena debata o ulozi islama u kosovskom društvu. Sve je počelo sredinom juna, kada je centrom Prištine prošla protestna povorka od 5.000 muslimana. Po prvi put u novijoj istoriji desilo se da "pravi vjernici" pokažu takvu prezentnost. Velika većina Kosovara aktivno ne prakticira vjeru. Njeguje se labav odnos prema islamu. Politička elita, udaljena od vjere, stalno naglašava svoje savezništvo sa EU i SAD-om. Konačno nisu arapske zemlje priznale i podržale Kosovo i njegovo otcjepljenje od Srbije, već Zapad.

Pragmatičnost i razum

Slično kao muslimani u BiH i albanski muslimani pripadaju henefijskoj pravnoj školi koja pored Kurana i onoga što je radio božiji poslanik Muhamed, najveći značaj daju pragmatičnosti i razumu. Fanatični vjerski pravci na Balkanu nisu imali šansi, jer Turci, koji su tamo donijeli islam, pripadaju henefijskom pravcu. Ovako liberalnu tradiciju muslimana u BiH i na Kosovu u nekoliko posljednjih godina u pitanje dovodi mali pokret vjerskih fundamentalista, koje nazivaju vehabijama. Većinom su to mladi ljudi, koji su studirali u zemljama Golfskog zaliva i koje pomažu tzv. humanitarne organizacije iz Saudijske Arabije. Oni misioniraju prije svega na selu, gdje vlada veliko siromaštvo. U Prištini su otvorili više domova za siromašne studente.

Kosovo Pristina Moschee

Velika džamija u Prištini

Nedavno su kosovske vlasti morale zatvoriti jednu džamiju u regionu Drenica i izbaciti imama, koji je došao iz Albanije. On je, kažu, iskoristio težak socijalni položaj stanovništva kako bi propagirao radikalni islam. Koliko su fundamentalisti agresivni, pokazuje slučaj liberalnog teologa Xhabira Hamitija. On je pretučen nakon što se usudio kritikovati vehabije i nakon što je rekao da ne smatra da je nošenje marame glavni prioritet za žene. Kao vođa fundamentalista u Prištini spominje se Šefket Krasnići, glavni imam velike džamije u Prištini. Na naslovne stranice novina dospio je tvrdnjom da je majka Tereza, koja je porijekom sa Kosova, zaslužila da ode u pakao, jer nije bila muslimanka. Takvi ispadi ugrožavaju vjerski mir na Kosovu, gdje pored muslimana žive i albanski katolici i pravoslavni Srbi", zaključuje Sueddeutsche Zeitung iz Minhena.

Parole istrajnosti u Srbiji

Neue Zuercher Zeitung osvrće se na rezoluciju o Kosovu, donesenu u parlamentu Srbije. "Njome se želi osnažiti vlada u Beogradu u pogledu novih pregovora o statusu Kosova, nakon odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu. Niko nije očekivao da će mišljenje suda koji smatra da proglašenje nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti ni sa međunarodnim pravom ni sa rezolucijom UN-a 1244, biti tako nedvosmisleno i jasno. Strategija Beograda je bila da, kritičkom ili u najmanju ruku ambivalentom i dvosmislenom presudom Suda pravde, spriječi dalja priznanja Kosova kao države. No to nije uspjelo i sada predsjednik Tadić upozorava da se ne treba tražiti žrtveni jarac u liku ministra Vuka Jeremića.

EU Aussenministertreffen in Brdo Slowenien Vuk Jeremic

Šef srbijanske diplomatije Vuk Jeremić

Ipak, Jeremić je pod velikim pritiskom. Opozicija traži njegovu ostavku. Jeremić je svojevremeno insistirao da Sud pravde donose svoje mišljenje o nezavisnosti Kosova. Ostavka 35-godišnjeg Jeremića bila bi udarac za predsjednika Tadića. Još kao gimnazijski profesor Tadić je bio oduševljen oštroumnošću svog učenika, kojeg je poslije doveo u politiku. Ali jednu stvar Tadić je u utorak (27.07.2010.) pred Skupštinom jasno odbacio. Distancirao se protiv prijedloga Vojislava Koštunice da pred Sudom pravde podigne tužbu protiv svake zemlje, koja je priznala Kosovo. Takva politika konfrontacije ništa ne donosi, rekao je Tadić i dodao da je Srbija upućena na međunarodnu pomoć i da pred UN-om treba da izdejstvuje novu rezolucuiju o Kosovu", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić