Kosovo: Od protektorata do članstva u EU
8. decembar 2010
Na diskusiji su učestvovali njemački novinari iz štampanih medija koji su zaduženi za praćenje balkanskih tema. Kosovo sa dva miliona stanovnika je najmlađa, ali istovremeno i najsiromašnija evropska država. 40% radno sposobnog stanovništva nema posao, a čak 60% ljudi na Kosovu živi na selu. Od jedne milijarde evra pomoći koje je Kosovo dobilo u periodu od 2000-2006. godine, samo je 7% od pomenute sume uloženo u obrazovanje mladih i razvoj ruralnih područja. Ovo trenutno stanje na Kosovu može biti normalizovano, tek onda kada se promijene politički akteri, koji na Kosovu vladaju posljednjih 20 godina, smatra berlinski novinar Rudiger Rossig.
”Ono što osjećamo u Srbiji, u Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj, je taj nacionalni duh, da misliš samo na svoju naciju a ne šta bi bilo dobro za moju državu. Za pravi sporazum je potrebno da ljudi pričaju sa ljudima, a ne Srbi sa Albancima, Bošnjaci sa Srbima, itd.
Potencijal čine pametni, evropski orjentisani, obrazovani i otvoreni mladi ljudi koji hoće da svima bude bolje. Taj potencijal postoji od Vardara do Triglava, pa tako naravno i na Kosovu. Moja nada je da će ovaj mladi, inteligentni svijet, prije ili poslije, probiti taj nacionalni zid.”
Izvesti zemlju iz izolacijeSadašnji zvaničnici Kosova moraju smisliti način da izvedu zemlju iz izolacije i protektorata, kaže Andreas Ernst, dopisnik lista Neue Züricher Zeitung iz Beograda. Jedinu šansu vidi u dijalogu i pregovorima koji predstoje između Beograda i Prištine.
”Diskusija treba biti vođena bez tabu tema. Postoji dovoljno tema oko kojih se može pregovarati kao što je pitanje Sjevernog Kosova. Opcija bi bila da se „Sjeverno Kosovo“ vrati Srbiji u zamjenu za južni dio Srbije. U suštini, nije važno šta će biti dogovoreno, bitno je da obje strane na kraju kažu: OK, dogovorili smo se! Kosovo zavisi od tog dogovora, jer je to jedini način da izađe iz izolacije, a i Beograd zavisi od tog dogovora, jer želi u Evropsku uniju”, smatra Ernst.
Nema konsenzusa oko statusa Kosova
Predstojeći pregovori između Prištine i Beograda neće biti baš tako jednostavni, smatra Erih Ratfelder (Erich Rathfelder) koji od 1992. godine iz Sarajeva izvjštava i piše o balkanskim temama za berlinski dnevni list TAZ (Tageszeitung). Diskusije će biti veoma komplikovane, jer će Beograd i dalje dovoditi u pitanje priznavanje statusa Kosova, dok će kosovska vlada istrajavati na dokazivanju svog suvereniteta, ocjenjuje Ratfelder.
”Biće to prilično teško. Mislim da bi se mogli složiti samo oko manje bolnih tema kao što su olakšice pri ekonomskoj razmjeni ili pitanje granične kontrole u Sjevernoj Mitrovici, ali i to samo pod uslovom da u startu izostave velika pitanja.”
Slično mišljenje dijeli i Besa Šahini (Shahini), saradnica nevladine organizacije European Stability Initiative. Dvije susjedne zemlje će tokom predstojećih pregovora razgovarati o praktičnim temama, tipa energija i slobodna trgovina. Velika pitanja poput priznavanja Kosova neće biti tema pregovora, ocjenjuje Besa Šahini. ”Predstojeći pregovori Beograda i Prištine su više pregovori između Beograda i Brisela, i Prištine i Brisela o tome kako mogu da naprave korak naprijed u EU. Bez Brisela neće biti nikakvih pregovora. Kosovo i Srbija su se trudili da naprave pregovore, ali to do sada nije bilo uspješno, pa neće biti ni od sada.”
Autor: Selma Filipović
Odg. urednik: Jasmina Rose