1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kosovo od danas ima (nema) vojsku

Danas (21.1.2009.) s radom počinju Kosovske snage sigurnosti (KSS). U skladu sa aktualnim sporom Beograda i Prištine oko statusa Kosova, jasno je jedino to da nema jasnog mišljenja o tome što će KSS ubuduće biti?

Kosovski premijer Hašim Tači i predsjednik Fatmir Sejdiu u formiranju KSS-a vide još jedan znak državnosti

Kosovski premijer Hašim Tači i predsjednik Fatmir Sejdiu u formiranju KSS-a vide još jedan znak državnosti

Kosovske sigurnosne snage (KSS) nisu vojska, nisu policija, nisu specijalne atniterorističke postrojbe, a nisu ni vatrogasci... ali su od svega toga pomalo. Njihovo formiranje predviđeno je planom bivšeg međunarodnog posrednika za Kosovo, Marttija Ahtisaarija. Srbija nikada nije priznala taj dokument. Zbog protivljenja Rusije, plan nije usvojen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali ga Priština, po preporuci Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koristi kao osnovu za građenje državnih struktura i institucija.

Gdje počinje Kosovo, gdje završava Srbija?

Gdje počinje Kosovo, gdje završava Srbija?

Ahtisaarijevim planom (Aneks VIII - "Sigurnosni sektor na Kosovu") predviđeno je raspuštanje dosadašnjeg Kosovskog zaštitnog korpusa (KZK) i formiranje novih sigurnosnih snaga. KZK je bio formiran odmah nakon rata 1999. godine, na insistiranje tadašnjeg prijelaznog (i sadašnjeg) premijera i političkog vođe UÇK-a, Hashima Thaçija. KZK, kojeg su uglavnom činili pripadnici UÇK-a, brojao je 2.500 redovnih i 500 rezervnih članova. Više od 10 % bili su pripadnici drugih nacionalnosti.

KZK je raspušten, KSS preuzima njegovu funkciju

Ceremoniju raspuštanja KZK obilježile su suze i osmijeh. Neki su bili tužni zbog toga što gube posao i odlaze u mirovinu, dok su se drugi radovali novim zadaćama i novom poslu. "Ovo je (19.1.) emotivan dan, zbog raspuštanja KZK. Istovremeno je to i povijesan dan, pošto će već sutra početi s radom sigurnosne snage, koje predstavljaju branu Kosova", rekao je predsjednik, Fatmir Sejdiu. "Kao zapovjednik, na vas sam bio i bit ću uvijek ponosan. Nove snage bit će stup mira i stabilnosti Kosova i regije", izjavio je prvi zapovijednik KSS, Sylejman Selimi. Kosovska je Vlada imenovala i prve generale i komandni kadar. Mjesta za Srbe ostala su prazna, pošto Srbi za sada odbijaju suradnju u stvaranju novih snaga.

Predsjednik Srbije Boris Tadić

Predsjednik Srbije Boris Tadić

Plan Ahtisarija predviđa obvezu demobilizacije i reintegracije u društvo umirovljenih pripadnika KZK. Prema najavama iz Prištine, oko tisuću pripadnika korpusa bit će obuhvaćeno u KSS-u. Kosovske sigurnosne snage moraju imati "profesionalni i multietnički karakter". Njih čine najviše 2.500 aktivnih i 800 rezervnih pripadnika. Raspolagat će samo lakim naoružanjem, a njihove glavne zadaće bit će angažiranje u kriznim situacijama, uklanjanje eksplozivnih naprava i civilna zaštita. Međutim, KSS moraju biti spremne i "za ispunjenje ostalih sigurnosnih zadaća, koje nisu u nadležnosti policije ili ostalih službi za održavanje reda i mira".

Negativne reakcije iz Beograda

Dužnosnici NATO-a, tvrde kako KSS "neće biti vojska", niti se od ovih snaga očekuje preuzimanje vojnih zadaća. Mirovne snage će zajamčiti da će KSS biti "demokratski nadziran i multietnički" te da će ispunjavati pravne i druge neophodne standarde. NATO je preuzeo i obavezu uvježbavanja novih snaga, što je izazvalo negativne reakcije Beograda. Srbijanska Vlada smatra kako je obučavanje KSS od NATO-oficira, u suprotnosti sa rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN. "To nisu snage koje sigurnosno ugrožavaju Srbiju, ali je njihovo formiranje apsolutno neprihvatljivo. Te, za sada lako naoružane snage, mogu biti 'zametak vojske', koja bi mogla biti čimbenik sigurnosnih rizika u regiji", procijenio je (krajem studenog), srbijanski predsjednik, Boris Tadić. Tadić tvrdi kako se te "snage uglavnom novače iz terorističkih odreda", kao i "sve sigurnosne strukture" na Kosovu.

On je tada zatražio i promjenu Kumanovskog sporazuma, o povlačenju jugoslavenske vojske i policije s Kosova (potpisanog 9. lipnja 1999. godine), uz objašnjenje kako je "Srbija pokazala da je čimbenik stabilnosti u regiji", "nije ni na koga pucala", "niti su (to činili) njeni vojnici i časnici, dok su drugi pucali na građane srpske nacionalnosti..." Neovisni kosovski promatrači se slažu s Tadićem, ali samo u ocjeni da 2.500 lako naoružanih ljudi ne može ugroziti Srbiju niti bilo koju drugu zemlju u regiji. Vlada i ostale institucije u Prištini tvrde kako je formiranje KSS, još jedan "povijesni dan" za Kosovo i njegovu budućnost. Ministar obrane, Fehmi Mujota je jasan u procjeni da one "predstavljaju buduću kosovsku vojsku."

Kosovske institucije tvrde kako će 21.1.2009. obilježiti početak formiranja nove, moderne, mirovne vojske, spremne na sve izazove i na zaštitu interesa svih građana. Glede sigurnosti Kosova, KFOR (koji trenutno na Kosovu broji oko 16.000 vojnika) ostaje glavni garant mira i stabilnosti.