1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kosovo: Islamizam u usponu

Njemačka vlada je utvrdila pojačanu aktivnost saudijskih misionarskih organizacija na Kosovu. Utvrđen je kontuirani angažman arapskih sponzora. To je odgovor na upit koji je postavila zastupnica Lijevih Sevim Dagdelen.

"Saudijske misionarske organizacije su aktivne na Kosovu. One šire vehabijski islam slanjem svojih propovjednika", piše njemačka vlada u odgovoru na upit koji joj je poslao Klub poslanika partije Lijevih pri njemačkom Bundestagu. "Pored toga", kaže se dalje u odgovoru, "u Islamskoj zajednici Kosova je ustanovljen kontinuirani novčani angažman arapskih sponzora - pojedinaca, nevladinih organizacija kao i državnih i poludržavnih institucija".

Upit o islamističkim ekstremistima na Kosovu njemačkoj vladi je podnijela zastupnica Ljevice u Bundestagu Sevim Dagdelen, konstatirajući kako se Kosovo pred očima multinacionalne jedinice KFOR "razvija u islamistički teroristički centar regije". Ona smatra da je skandal da upravo "i pored prisustva njemačkih vojnika na Kosovu, tamo nesmetano djeluju saudijski propovjednici, nasilja i mržnje, praveći svoju ideološku bazu."

Sevim Dagdelen MdB Die Linke (picture-alliance/Eventpress Stauffenberg)

Sevim Dagdelen, zastupnica Zelenih kurdsko-turskog porijekla

Zastupnica je zato zatražila od njemačke vlade da "prestane držati javnost u neznanju o konkretnom broju osoba koje na Kosovu za novac rade u islamističkim terorističkim mrežama: kako za IS, tako i za druge organizacije na području djelovanja KFOR-a."

Kosovo broji 2 miliona stanovnika. Od 2012 godine pa do danas se njih 316 priključilo "Islamskoj državi". Među njima su i žene i djeca. Najmanje 58 je ubijeno, dok se 120 vratilo na Koosvo, kaže Baki Kelani, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova za DW. On je dodao da se protiv 240 osoba vodi istražni postupak zbog organizacije i učešća u terorističkim aktivnostima van Kosova kao i za regrutaciju, podršku i finansiranje terorizma. 130 osumnjičenih je uhapšeno tokom 2013. godine.

Ove brojke pokazuju da je radikalni islam sve veći problem na Kosovu i da lokalne valsti, i pored međunarodnog prisustva i podrške, nemaju kontrolu nad situacijom. Jer, iza ovih brojki se krije socijalni fenomen i problem ogromnih dimenzija: siromaštvo, nezaposlenost od 40 posto i nedostatak perspektive. Iz toga izrasta frustracija, praćena rastućim prelaskom na strogo tumačenje islama, kakvo na Kosovu nikada ranije nije postojalo. 

Promjena kosovskog identiteta

Prema podacima sigurnosnih stručnjaka, danas i do 50.000 Kosovara slijedi konzervativni islam. Većina stanovnika su muslimani: Albanci, Romi, Turci, Bošnjaci. Danas se u Prištini, kao i u provinciji, sve češće viđaju žene i djevojke s tradicionalnom maramom na glavi. To je još prije 15 godina bila rijetkost. A sada ima i potpuno omotanih žena. Već tu je vidljivo da se potiskuje prijašnji liberalni islam, a umjesto njega je sve jači stroži oblik koji je na Balkan stigao pod saudijskim utjecajem.

Institut za političke studije (KIPRED) je u ljeto 2016. objavio studiju o utjecaju vjere na kosovski identitet. Autor te studije Lulzim Peci kaže da se 57 posto muslimanskih Albanaca na Kosovu prije svega osjećaju kao Albanci, dok ih se 32 posto prvenstveno definiraju kao muslimani, a tek onda kao Albanci. "Kod tih ljudi vidimo veliki identitetski pomak od lingvističke etničke pripadnosti, takozvane govorne nacije, prema vjersko-etničkom društvu", objašnjava Peci za DW. I upozorava da, ako se taj proces nastavi, postoji opasnost od nestanka "albanstva" kakvo poznajemo. Što će značiti i kraj sekularnog i prozapadnog Kosova.

Utjecaj islamskih zemalja

Islamizacija Albanaca nakon rata na Kosovu počela je polako. Saudijska Arabija, Kuvajt i druge islamske države naveliko su investirale u obnovu i izgradnju džamija, slale su propovjednike i pomagale siromašne. Danas na Kosovu imamo 742 džamije, a tu su još i druge muslimanske ustanove poput škola Kurana. No zajedno s novcem i propovjednicima u zemlju je stigao i jedan drugačiji islam. Politolog Agon Demjaha, koji je također radio na istraživanju o promjeni identiteta, kaže da su političari i stranke dugo bili neodređeni i neodlučni prema tom fenomenu. A sociolog Smajl Hasani krivcem za tu pojavu smatra i loš obrazovni sustav na Kosovu. Kaže da se premalo važnosti posvetilo stvaranju kosovskog identiteta kao vjerski tolerantnog i multireligioznog.

Schülerinnen der Medrese in Prizren (DW/R. Alija)

Na Kosovu se sve više širi strogo, vehabijsko tumačenje islama

Predstavnici islamske zajednice odbacuju krivicu za radikalizaciju. Naprotiv: teologinja Besa Ismaili tvrdi da nijedan Kosovar, koji se priključio terorističkim mrežama, ne dolazi iz njezine zajednice. Ona kaže da je pogrešno boriti se za religiju te da ta ideologija nije raširena kod Albanaca. Naglašava i da teror nema nikakve veze s vjerom: "Među pravim vjernicima nema ekstremizma, u vjeri nema nasilja, nego samo ljubavi."

Važna uloga Njemačke

Florian Qehaja, direktor Centra za sigurnosne studije na Kosovu, kao razloge za taj razvoj situacije navodi prije svega katastrofalno gospodarsko stanje i slabe državne strukture obilježene nesposobnošću i korupcijom. Kaže da mladi ljudi nemaju perspektivu i sve se više osjećaju izoliranima u Europi, pa zato traže druge putove. Prema Qehajinom mišljenju, za suprotstavljanje islamizmu nužna je cjelovita strategija koja će obuhvatiti obrazovanje mladih, izbor imama, medije te sigurnosne strukture u zemlji. Osim toga, on smatra da Kosovo treba regionalnu suradnju sa susjednim državama Makedonijom i Albanijom kao i daljnju međunarodnu podršku, prije svega SAD-a i članica EU-a, budući da te zemlje uživaju veliki ugled u toj zemlji.

Njemačka na Kosovu sudjeluje u vojnoj misiji KFOR sa 700 vojnika te u misiji EULEX čiji je cilj jačanje pravne države. No Njemačka je posebno povezana s Kosovom i preko 400.000 Kosovara koji u njoj žive.