Kosovo: Da li je Španija na pogrešnoj strani?

U izdanjima njemačke štampe od 14. oktobra u centru pažnje je finansijski paket od 500 milijardi eura za spašavanje njemačkih banaka. Štampa se bavi i jednoglasnim pristankom bavarskih demohrišćana na koaliciju sa liberalima u Bavarskoj ali i njemačkim političarem, turskog porijekla Džemom Ezdemirom (Cem Oezdemir), kojeg Zeleni na Kongresu u novembru žele izabrati za predsjedavajućeg stranke u cijeloj zemlji, ali ga ogranak njegove stranke u saveznoj zemlji Baden Wuertemberg ne želi za poslanika u Bundestagu. Od regionalnih tema pažnju zaokuplja članak pod nazivom "Baskija i Kosovo polje", koji govori o porazima i nadama koje Srbija polaže u diplomatskoj borbi za Kosovo.

Sve što može krenuti naopako, krene naopako

Nadregionalni dnevnik "Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše da je protekla sedmica za Srbiju, bez obzira na uspjeh u Generalnoj Skupštini, bila zasjenjena sa dva poraza i dodaje: "Prije svega je korak braće iz Crne Gore izazvao preneražavanje u nacionalističkim krugovima Srbije. Čak su i umjerene snage reagovale iskazujući nerazumijevanje. A onda je i UN-ov posrednik Marti Ahtisari, duhovni otac kosovske nezavisnosti, dobio Nobelovu nagradu za mir, što je iz srbijanskih vladinih krugova samo potvrda Marfijevog zakona, koji kaže: "Sve što može krenuti naopako, krene naopako". No, neovisno od "izdaje" Crne Gore, Beograd je zabolio politički zemljotres iz Lisabona, koji se očitovao priznanjem Kosova. Prethodno je Portugal, zajedno sa Španijom, Rumunijom, Grčkom, Slovačkom i Kiprom bio dio sve manje koalicije zemalja u Evropskoj Uniji, koje su Srbiju, ako ništa, indirektno podržavale. Vlada u Lisabonu bila je za razliku od drugih jedina, koja nije imala unutrašnjo političku računicu i strah od otcjepljenja u sopstvenoj zemlji. Sve druge protivnice nezavisnosti Kosova, pa čak i Grčka - s obzirom na Kipar imale su u vidu probleme sa sopstvenim manjinama.

Srbija sve veće nade polaže u Madrid

Portugalski ministar vanjskih poslova Luis Amado obrazložio je iznenadno priznanje Kosova promjenema geopolitičkog položaja. "Priznanjem Južne Osetije i Abhazije Rusija je direktno priznala i pravosažnost nezavisnosti Kosova, citirao je beogradski B92 portugalskog ministra. Sve u svemu sve jasnije se pokazuje da Beograd u svojoj bezizglednoj ali unutrašnjo-politički neophodnoj borbi oko Kosova polaže sve veće nade u Madrid. Španski politolozi iz Fondacije za međunarodne odnose sa sjedištem u Barceloni smatraju da se ne može računati sa skorom promjenom kursa u Madridu. Odluka da se ne prizna Kosovo ima zaleđe kako u španskoj vladi tako i u opoziciji. I tu pritisak Evropske Unije neće ništa promijeniti", prenosi mišljenje španskih politologa, objavljeno u El Paisu, njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Nije li Španija na pogrešnoj strani?

"Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić zahvalio se ovih dana Španiji na podršci. U Beogradu se nadaju da će i zemlje Južne Amerike i dalje slijediti primjer Španije a da Brazilijanci neće postupiti kao Portugalci. Srbijanska zahvalnost je u vladi španskog premijera Zapatera, koja je Madrid, nakon 'transatlanskih' godina njegovog prethodnika Aznara, trebala sada da približi Evropskoj Uniji, izazvala nelagodu", smatra politolog Jordi Vaquer i dodaje: "Ukoliko ponašanje Evropske Unije u vezi sa Kosovom nije u skladu sa međunarodnim pravom, zato što nema legitimaciju UN-a, to znači da se koaliciji većeg broja prilično nedemokratskih zemalja daje više legitimnosti nego zajednici zemalja sa visokim demokratskim standardima, kakva je Evropska Unija. I tu mnogi postavljaju pitanje, ne stoji li Španija na pogrešnoj strani?", prenosi FAZ mišljenje španskog politologa Vaquera i zaključuje: "U Baskiji, kako se čini, nisu posebno zagrijani za model Kosova, jer vjeruju da imaju bolji primjer sa Balkana. Nikada toliko baskijskih novinara nije viđeno u regionu kao 21. maja 2006. u Podgorici. Tada je Crna Gora referendumom odlučila da proglasi nezavisnost i da se otcijepi od Srbije", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

500 milijardi eura smirilo berze

Njemački list "Die Welt" smatra da za odluku njemačke vlade o finansijskom paketu za spasavanje banaka nije bilo alternative i dodaje: "Garancije od više stotina miliona eura nisu toliko namijenjene bankama koliko predstavljaju paket za spašavanje privrede. Sve političke partije su prepoznale koliko je situacija dramatična i sada će rekordnom brzinom donijeti odgovarajući zakon. Biće tu i propusta i greški ali njemačka vlada je u ovoj fazi pokazala da je u stanju da djeluje. U to se vjerovalo kako u Njemačkoj tako i u Evropi", piše Die Welt. Sueddeutsche Zeitung upućuje na riječi njemačkog ministra finansija Peera Steinbruecka, koji upozorava da se svi bankari ne trebaju mjeriti istim aršinima i podjednako okrivljavati za krizu, te da je on sam upoznao mnoge koji posluju veoma odgovorno. "Ko međutim garantuje", pita se novinar lista Sueddeutsche Zeitung, "da ludilo ponovo ne ovlada finansijskim sektorom, nakon što dođe do njegovog oporavka?"