1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Kosovo - "crna rupa" i "geto" Europe

"Kosovo - crna rupa Europe" je naslov opširnog članka u listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ). NZZ se prije svega osvrće na činjenicu da za Kosovo još uvijek važi vizni režim te na nepostojanje pravne države.

Priština

Priština

NZZ svoj članak počinje s jednom usporedbom i piše da "kad bi Kosovo bilo čovjek, onda bi mu se mogao dijagnosticirati težak problem identiteta. Vlastita egzistencija se prije svega definira na negativan način: Kosovo kao jedina zemlja regije bez članstva u UN-u, bez međunarodnog priznanja većine država svijeta i bez odgovarajuće podrške Europske unije. U Prištini se pojačano javlja slika o 'crnoj rupi' ili o 'getu' jugoistočne Europe. Tko može, taj okreće leđa najmlađoj i vjerojatno najkrhkijoj državi Europe.

Kosovka s putovnicom

Kosovari i dalje s putovnicom u dugim redovima moraju čekati za vizu

Taj dojam stječe svatko tko prođe pored švicarskog veleposlanstva u Prištini. Već ranim jutrom mnoštvo ljudi staje u dugi red pred žuto-narančastom zgradom. Oko 25.000 viza švicarsko veleposlanstvo, koje već neko vrijeme obrađuje i zahtjeve za vize za Austriju i Francusku, izdaje godišnje. Oko 18.000 tih viza se odobrava za putovanja u Švicarsku, gdje se procjenjuje da kosovska dijaspora broji 170.000 ljudi.

Ukoliko EU jednog dana ukine vizni režim, Švicarska bi tom mjerom bila puno jače pogođena nego većina ostalih zemalja Schengena. U kosovskoj javnosti, koja smatra da Washington pouzdanije zastupa interese Kosova nego Bruxelles, imidž Europske unije i nije baš najbolji." - piše NZZ.

Kosovo izoliranije nego Afganistan

NZZ argumentira da su građani iritirani ovakvim stanjem jer, kako se navodi, "upravo građani sa Kosova, gdje već godinama trčkaraju brojni europski 'pomagači', samo u pet država mogu putovati bez viza, i to u Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju, na Haiti i u Tursku. Čini se da čak i Afganistan ima više sloboda kad su putovanja u pitanju.

Logo EULEX-a

EULEX misija nije ispunila očekivanja

Tamo, naime, vrijedi bezvizni režim za čak 22 države", piše NZZ, dodajući i činjenicu da se kod građana Kosova javlja bljutavi osjećaj zbog činjenice da Albanija, koja je desetljećima bila izolirana, sada ima bezvizni režim, ali ne i Kosovo, čiji su građani za vrijeme Jugoslavije mogli slobodno putovati i na istok i na zapad.

U članku NZZ-a se također navodi da je reputacija Europske unije na Kosovu znatno oštećena. To se prije svega odnosi na misiju EULEX, odnosno na izostanak uspjeha pri jačanju državnopravnih struktura, piše NZZ, navodeći da ova misija s 3.200 uposlenih nije ispunila očekivanja.

Kosovo - eksperiment EULEX-a

"Aktivisti političkog pokreta Vetevendosje (koja se zalaže za ujedinjenje Kosova s Albanijom, op.a.) ne govore bez razloga o Kosovu kao 'eksperimentu Eulexa'. Dosta im je što je Kosovo postalo pokusni laboratorij Europe, sa samoprozvanim stručnjacima, koji u džipovima jure kroz zemlju, postavljaju se iznad lokalnih zakona i koji su izgleda više zainteresirani za konfliktni menadžment i upravljanje konfliktima nego za rješavanje konflikata," kako to kaže Albin Kurti (predsjednik pokreta Vetevendosje, op.a.), za NZZ.

Zgrada za Rome povratnike u južnom dijelu Mitrovice

Četiri milijarde eura pomoći je uloženo u Kosovo. Na fotografiji: zgrada za Rome povratnike u južnom dijelu Mitrovice

NZZ također navodi činjenicu da je u Kosovo dosad stiglo četiri milijarde eura međunarodne pomoći te da sada i SAD zahtijevaju od Europe, poimence od EULEX-a, djelotvorniji angažman kad su u pitanju odavno obećana uhićenja korumpiranih visokopozicioniranih službenika. "Ako se to ne učini, prijeti opasnost da će propasti državnopravne reforme, a javnost tako stječe dojam, da je vlada tek puka kleptokracija." - piše NZZ.

Nagrada za Boru Ćosića jer se usprotivio Miloševiću

Današnji tisak spominje, međutim, i srbijanskog književnika Boru Ćosića, koji je dobitnik međunarodne nagrade "Stefan-Heym" u Chemnitzu zbog, kako se navodi, njegove "politički značajne prosvjetiteljske uloge".

Bora Ćosić

Bora Ćosić

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objašnjava da je obrazloženje kuratorija ove nagrade bilo da je Bora Ćosić sa svojim tekstovima iskazao "filozofski temeljeno literarno odbijanje Miloševiću." FAZ tako objašnjava da je ovaj književnik rođen 1932. u Zagrebu, živio je i publicirao do 1992. u Beogradu te da je tada napustio Srbiju, u znak prosvjeda protiv politike Slobodana Miloševića. Od tada Ćosić živi u Rovinju i Berlinu, piše FAZ.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednik: Jasmina Rose