Kosovo 2010. u znaku izvještaja Dika Martija

Parlamentarni izbori i izvještaj izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija koji kosovskog premijera Hašima Tačija i Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK) optužuje za trgovinu ljudskim organima, događaji su koji su na Kosovu obilježili godinu na izmaku, smatra Agron Bajrami, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Koha Ditore”. Ti događaji su pokazali, ocjenjuje Bajrami, koliko na Kosovu još treba raditi na izgradnji države i demokratije. On ističe da je izvještaj Dika Martija politički izvještaj, jer ima previše politike, a premalo činjenica.

Tadić prvi spustio loptu

“Zato mislim da je sada najvažnije da sudstvo uzme cijelu stvar u svoje ruke i razjasni je, i to što prije. Jer, što god više imamo takvih nejasnoća i takvih presija i tenzija između Kosova i Srbije i na međunarodnoj sceni zbog izvještaja Dika Martija, dok god imamo takve uslove, u takvim uslovima je nemoguće imati normalan dijalog ili normalan razvoj bilo kakvih procesa.”

S druge strane, kosovski novinar Andrija Igić, dopisnik više beogradskih medija, smatra da izvešaj Dika Martija neće imati negativnih posljedica po predstojeći dijalog između Prištine i Beograda.

“Loptu na zemlju čini mi se da je prvi spustio predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je odmah u prvom reagovanju na navode iz izveštaja, rekao da je kosovski premijer Hašim Tači legalno izabran predstavnik većinskog naroda na Kosovu i da on nema prava da odlučuje sa kim će od legalnih predstavnika Albanaca da razgovara.”

Prekretnica u odnosima Kosova i Srbije

Igić podsjeća i da je u 2010. godini Međunarodni sud pravde (MSP) izrekao savjetodavno mišljenje da kosovske vlasti proglašenjem nezavisnosti Kosova nisu prekršile međunarodno pravo i da je to dovelo do usvajanja Rezolucije u Ujedinjenim nacijama (UN) kojom se Priština i Beograd pozivaju na dijalog uz posredovanje Evropske unije.

“Stiče se utisak da bi ova godina mogla biti prekretnica u odnosima Beograda i Prištine. Jer, u njoj su se obje strane obavezale da će da sjednu i razgovaraju. Ova godina je pokazala i to da su kosovski Srbi izašli u većem broju na izbore koje su organizovale kosovske institucije, nego ranijih godina.”

Podsjetimo, nakon ostavke predsjednika Kosova Fatmira Sejdiua zbog presude Ustavnog suda da je kršio zakon vršeći i funkciju predsjednika Demokratskog saveza Kosova, raspala se vladajuća koalicija i raspisani su vanredni parlamentarni izbori. Na izborima 12. decembra ponovo je pobijedila Demokratska partija Kosova, Hašima Tačija. Međutim, izbore su obilježile mnogobrojne manipulacije koje su za posljedicu imale odluku Centralne izborne komisije da se 9. januara izbori ponove u tri opštine: Srbici, Glogovcu i Dečanima, te da se ponovo prebroje glasovi sa 40 odsto glasačkih mjesta.

Legalizovati državnost Kosova

Svi problemi sa kojima se Kosovo suočavalo protekle godine biće aktuelni i naredne, ističe Agron Bajrami i dodaje da je to prije svega izbor institucija nakon decembarskih izbora.

“Isto tako imamo i problem sa pozicijom Kosova na međunarodnoj sceni, znači Kosovo još uvijek treba da nađe način da svoju državnost legalizuje, da tako kažem, i u očima zemalja koje još uvijek nisu priznale Kosovo i treća stvar će svakako biti kosovski odnos prema Srbiji i Srbima i prema sjeveru što mislim da će biti jedan od najtežih problema sa kojim ćemo se suočiti.”

Na osnovu dešavanja u godini na izmaku Bajrami ocjenjuje i da je misija Evropske unije na Kosovu, Euleks, na ivici propasti zato što je imala premalo uspjeha u rješavanju situacije na sjeveru Kosova i premalo uspjeha u borbi protiv korupcije.

Autor: Zulfija Jakupi, Priština

Odg. urednik: Svetozar Savić