1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kosovo će trebati još njemačke pomoći

Zorica Ilić 24. novembar 2008

Prema pisanju njemačke štampe u Berlinu je prisutna velika ljutnja na kosovske vlasti nakon hapšenja njemačkih agenata u Prištini. Štampa podsjeća na veliku finansijsku i političku pomoć Njemačke Kosovu.

https://p.dw.com/p/G0oH
Vojnik Bundeswehra u Prizrenu - Njemačka je na razne načine prisutna na KosovuFoto: Refki Alija

Sueddeustche Zeitung piše da su u njemačkoj Vladi vrlo ljuti na kosovske vlasti: „Pomoć Njemačke u izgradnji državnih struktura u bivšoj srbijanskoj provinciji u ovom slučaju nije bila dovoljno cijenjena, čuje se iz krugova bliskih Vladi u Berlinu. Nada u brzo oslobađanje trojice Nijemaca propala je tokom vikenda. Naime, sudija u Prištini je saopćio da tri pripadnika obavještajne službe moraju ostati u istražnom zatvoru 30 dana. Kako je tokom vikenda saopćeno trojica Nijemaca su osumnjičena za terorizam, narušavanje javnog reda i mira i nelegalno posjedovanje oružja. Optuženi su da su 14. novembra podmetnuli bombu ispred zgrade Misije EU u Prištini.“

Berlin se nadao tihom rješenju

„U Prištini se špekulira da je cilj napada bio izazvati destabilizaciju Kosova i dovesti do podjele na srpski i albanski dio. Trojica uhapšenih su djelovali kao tajni pripadnici Njemačke obavještajne službe BND (Bundesnachrichtendienst). Kao i u drugim zemljama BND na Kosovu nije zastupljen samo preko svojih zvanično prijavljenih predstavnika, već i preko agenata. Prikupljanje informacija na Balkanu predstavlja jedno od težišta rada BND-a... Nejasno je još uvijek zašto je špijunska afera mogla toliko eskalirati. Naposljetku zbog velike finansijske i političke pomoći Berlina, tek od februara nezavisnom Kosovu, savezna Vlada se nadala nečujnom rješenju ove situacije. Njemačka pripada državama koje su prve priznale Kosovo i nakon SAD najvećem donatoru. Na donatorskoj konferenciji u julu Berlin je obećao pomoć u visini od 100 miliona eura za 2008. i 2009. godinu,“ piše Suedeutsche Zeitung.

Kosovo trenira na njemačkim agentima?

Straßenverkehr in Pristina, Kosovo
Priština - Njemačka je, nakon SAD, izdvojila najviše finansijskih sredstava za izgradnju kosovskih institucijaFoto: picture-alliance/dpa

„Problem sa trojicom uhapšenih nije u tome da su djelovali tajno, već upravo u tome da im to nije uspjelo. Sada postoje dvije mogućnosti: Ili je trio zaista imao nešto sa napadima, što je ekstremno nevjerovatno i što bi u slučaju da je to ipak tačno uzdrmalo Vladu u Berlinu, ili je trio nespretno provodio vlastite istrage i na taj način isprovocirao diplomatske razmirice. U ovom vjerovatnom slučaju kosovske vlasti se moraju zapitati koliko se žele baviti ovom aferom i da li je dobra ideja napredak u izgradnji pravosuđa pokazivati baš na primjeru smotanih njemačkih agenata. Kosovo treba još mnogo pomoći, i iz Njemačke", komentira Sueddeutsche Zeitung.

BND pojačao prisustvo nakon 2003. godine

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da informacije kosovski i njemačkih medija o tome da su uhapšeni službenici BND-a ni Priština, ni Berlin nisu ni demantirali ni potvrdili. FAZ piše o tome da je BND na Kosovu znatno pojačao svoje prisustvo 2003. godine nakon što je međunarodna zajednica bila iznenađena pogromom koji su izvršili pripadnici albanske većine nad srpskom manjinom. Tada je, prema pisanju ovog lista, u kontignetu Bundewehra u Prizrenu osim drugih slabosti ustanovljeno i nedovoljno obaviještajnih aktivnosti.

Razlike manje nego što se čine

Hillary Rodham Clinton Ende der Kampagne im National Building Museum in Washington
Hillary Clinton - Od nesuđene predsjednice do ministrice vanjskih poslovaFoto: AP

Imenovanje Hilari Klinton na mjesto ministrice vanjskih poslova u administraciji budućeg američkog predsjednika Baraka Obame je također jedna od tema u štampi. Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da Hilari Klinton zastupa tvrđu vanjskopolitičku liniju nego Obama. „Njegovu spremnost da pregovara sa vođama tzv. lupeških država, ona je kritizirala kao neodgovornu i naivnu. Ipak sadržajno razlike nisu toliko velike, kao što se retorički predočavaju. I Obama i Hilari Klinton su osudili unilateralnu sklonost Bušove vlade i naglasili neophodnost jačanja diplomatskog angažmana i uske suradnje sa UN-om. U Vašingtonu se ipak sada pitaju koliko dobro će budući predsjednik i njegova minstrica vanjskih poslova surađivati. Koliko će ona moći obavljati svoj novi posao ovisi presudno od toga koliki pregovarački prostor će joj dopustiti Obama i koliko jako će je podržavati,“ piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.