Korupcija u Srbiji pod okriljem državnih organa

Do novih registarskih tablica u Srbiji nije lako doći, a kada se odlučite na taj poduhvat u, recimo, Novom Sadu unaprijed morate žrtvovati jedan radni dan kako biste predali potrebnu dokumentaciju. A i kada dođete do novih registarskih tablica, na saobraćajnu dozvolu ćete morati čekati narednih mjesec dana i za to vrijeme vozićete automobil po Srbiji sa pismenom potvrdom. Ta potvrda, međutim, ograničava vašu slobodu kretanja, jer s njom ne možete otputovati izvan granica Srbije.

Slobodan Beljanski, član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije, kaže da je rječ o primjeru kada jedan državni organ, poput policije, podstiče korupciju umesto da je suzbija, na šta je zakonski obavezna. Jer, prema njegovim rečima, korupcija se rađa upravo u čekaonicama - u ambulantama i bolnicama, u policiji ili u geodetskom zavodu, i, naravno, pred šalterima gradskih službi.

„Gdje god kročite imate redove, koji od ovih ljudi stvaraju poniženu kastu koja se navikava na taj poniženi status, pristaje na to i još uvek se ne buni a trebalo bi da se buni. A ne buni se možda zbog toga što neki jednostavno nemaju druga posla nego da stoje u redovima, a drugi imaju novca pa mogu da podmite i da ne stoje u redu“, smatra Beljanski.

Prema njegovi rečima, u Srbiji i dalje dominiraju loši zakoni, premoć političke volje nad pravom, zatim vrlo složene procedure čak i tamo gdje su zakoni prihvatljivi, siromaštvo koje prisiljava ljude da se dovijaju. On kao poseban problem ističe kulturni ambijent, pošto je, kako ocjenjuje, propušteno deset godina da se pojava korupcije suzbija i kažnjava i da se nove generacije vaspitavaju na drugačije načine.

„To je kulturni ambijent u kome su odomaćene stvari da neki ima privilegije i ostvaruju ambicije koje prevazilaze njihove sposobnosti. U tom ambijentu u je normalna stvar da se prekoredno dolazi do nekih prava, a ako može i mimo zakona -dakle da se do nekih prava dolazi nezasluženo“, navodi Beljanski.

Pokrajinska ombudsmanka Aniko Muškinja-Hajnrih kaže da se u prošloj godini toj instituciji nijedan građanin nije obratio kako bi prijavio slučaj korupcije i ocjenjuje da je to posljedica činjenice da građani nisu sigurni kome uopšte mogu da se obrate kako bi prijavili korupciju.

„Želim da podsjetim građane da se mogu obratiti Pokrajinskom ombudsmanu i u slučaju kada uoče primjere korupcije, odnosno traženja i primanja mita jer je svakako to pojava koja direktno utiče na kršenje ljudskih prava”, ističe Muškinja-Hajnrih.

S obzirom na takvu situaciju nikoga ne treba da čudi što je Srbija na 78. mestu na ljestvici država kada je u pitanju indeks prisutnosti korupcije u društvu.

Autor: Dinko Gruhonjić, Novi Sad

Odg. ur.: Z. Arbutina