Korupcija u Evropi

Skandinavske zemlje su već godinama na prvom mjestu kada je riječ o borbi protiv korupcije. Finska je trenutno na prvom mjestu međunarodne rang liste na kojoj se nalaze 163 zemlje. Najlošije stanje je na jugu i jugoistoku Evrope. Pogrešno je povlačiti granicu između novih i stari zemalja EU. Estonija i Slovenija su daleko bolje od Italije i Grčke. Sve zemlje su vrijednovane prema zajedničkim kriterijima Transparenti Internešenela koji je izdao indeks o korupciji. Peter fon Blomberg je zamjenik predsjednika ove organizacije u Njemačkoj:

« Radi se o tome što neko zloupotrijebi svoje kompetencije i službeni položaj kako bi stekao lični interes».

Poduzetnici indeks o korupciji rado uzimaju kao barometar o investiranju u određene zemlje. Indeks je od velikog značaja i za samu Evropsku komisiju. Još uvijek 80 posto ukupnog budžeta EU ide direktno upravama pojedinih zemalja članica. Siim Kallas je podpredsjednik Evropske Komisije i Komesar EU.

«Ako mi neko kao građaninu Evrope rekao, agrarna politika, struktura međusobne povezanosti i regionalna politika su veoma dobri za našu zemlju. Ali gdje tačno odlazi novac. To ne smijete znati, to je povjerljivo. Tada bih već bio manje sumnjičav i vjerovatno bih postavio mnogo pitanja».

Odgovore na ova pitanja je Komesar EU Kalas prikupljao na svojoj internet stranici. Tamo se nalazi sve više linkova udruženja koja objavljuju u koje svrhe su iskorištena sredstva EU. Ključna riječ je «Transparentnost», «Transparentne inicijative» za napredak Evropske Komisije.

« Danas su informacije svugdje oko nas. Onaj ko ih želi sakriti, izaziva nepovjerenje. Ali Transparentnost nije osuda, to je samo otkrivanje tajni. Osuda je stvar politike i društva».

Drugim riječima, transparentnost je neophodnost ali nije dovoljan uslov za borbu protiv korupcije. Nije dovoljno samo objaviti informacije. One moraju biti dostupne svima. Transparenti Internešenel zahtijeva bolje opremanje pravosuđa kroz specijalna državna tužilaštva i zaštitu osoba koje svjedoče o korupciji.