1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Korupcija hara bh. pravosuđem

Pravosuđe u BiH je veoma korumpirano, ocjena je nedavno iznesenih rezultata istraživanja Transparency Internationala. Bh. pravosuđe se na ljestvici korupcije nalazi na trećem mjestu. Mito na sudu dostiže i 30 000 maraka.

Po 20 KM/evra i više u kovertu, pa onda u sud

Po 20 KM/evra i više u kovertu, pa onda u sud

Prije preuzimanja dužnosti, sudije i tužioci daju svečanu izjavu, obavezujući se u osnovi da će obavljati svoju dužnost u skladu sa Ustavom i zakonom, da će donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno te da će štititi slobode i prava

Sudijama teško dokazati da su uzimali mito

Sudijama teško dokazati da su uzimali mito

pojedinaca zagarantovana Ustavom BiH. Ako se sudija ili tužilac upusti u aktivnosti koje predstavljaju disciplinski prekršaj ili su na drugi način protuzakonite, sudija ili tužilac je time prekršio svečanu izjavu.

Ovo, između ostalog piše, u članu zakona o Visokom sudskom tužilačkom savjetu BiH. Tragom anonimnih dojava istraživali smo koliko se u pravosuđu krše ove svečane izjave, a rezultat je bio jednak onome što potvrđuju i druge nevladine organizacije koje se bave istraživanjem korupcije u BiH. Među prva tri najkorumpiranija sistema je pravosuđe gdje se situacija ne popravlja proteklih godina.

Ako staviš 20 maraka u kovertu brže će ići

Jedna bh. građanka objašnjava kako korupcija pravosuđa izgleda u praksi: „ Nedavno sam kupovala stan i da bih ovjerila kupoprodajni ugovor, morala sam u sudu da ovjerim taj ugovor, rečeno mi je da ću to puno lakše uraditi ako u kovertu stavim 20 maraka. I ne samo ja. Ljudi koji su čekali nisu o tome pričali, ali smo vani razgovarali o tome i vidjela sam da to tako funkcioniše. Znači za jednu ovjeru ugovora koja traje 10 minuta službenica dobije 20 maraka a mjesečno to izađe preko dvije, tri hiljade maraka.“

U Transparency Internacionalu (TI), organizaciji koja se bavi ispitivanjem stepena korupcije, kažu da je najveći problem što nema konkretnih prijava. A kako bi i bilo kad takva trgovina odgovara i jednoj i drugoj strani, navode dalje. Portparol bh. ogranka TI-a Srđan Blagovčanin kaže da se takve radnje dešavaju u četiri oka i dodaje: „Obje strane u principu imaju snažan interes da takvi slučajevi ne dođu u javnost. Dio krivice za to snose i agencije za provođenje zakona, odnosno policija koja je u velikoj mjeri pod političkim pritiscima, odnosno eksponenti političkog uticaja i da to predstavlja krug u kojem se i nalazi sam problem. Dakle sudovi, tužilaštva i policija.“

Za usluge se naplaćuje i po 30 hiljada KM

U istraživanjima Saveza za borbu protiv korupcije bh. pravosuđe je na drugom mjestu. To je kažu posljedica i velikog broja neriješenih

Pravda u BiH ima svoju cijenu u markama

Pravda u BiH ima svoju cijenu u markama

prijava u procesu privatizacije. Drugi razlog je što nema adekvatne unutrašnje kontrole jer se, kako tvrde u Savezu, u Visoki sudski tužilački savjet, koje je nadležno za kontrolu, imenuju ljudi iz tužilaštva.

Koordinator saveza za borbu protiv korupcije, Dragomir Babić kaže da se uzimaju velike sume novca. „Znate šta se dešava tu, pogotovo kod privatizacije, kod procjene vrijednosti državnog kapitala gdje vam se sudije pojavljuju kao sudski vještaci za banku a ujedno i kao sudski vještaci za ta preduzeća kada idu u stečaj. Tako da su tu velike mahinacije,“ kaže Babić i dodaje: „Nemate vi dokaza da kažete da je neko uzeo toliko i toliko novca. To se zna koliko se uzima, ali niko vam to napismeno neće dati. Dosta velike cifre se kreću...zna se za slučajeve uzimati i po 30 hiljada maraka da se preinači optužnica, ili za sudsku nagodbu ili vanparnično poravnanje.“

Pravosuđe ima mehanizme da se bori sa korupcijom

Osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) - što je bilo preduslov za otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom - bilo je od ključnog značaja. Visoki sudski i tužilački savjet je vršio nadzor nad revizijom imenovanja u pravosuđu i pomogao je u reformi zakona kojima se regulišu plate sudija i tužilaca.

EU zahtijeva da BiH smanji korupciju u pravosuđu

EU zahtijeva da BiH smanji korupciju u pravosuđu

Danas, Visoki sudski i tužilački savjet pomaže u uspostavljanju i podizanju standarda provođenjem sveobuhvatnog programa obuke za sudsko osoblje. Ono, takođe, osigurava nezavisni disciplinarni postupak u cilju praćenja rada sudija i tužilaca. U savjetu kažu da ova institucija radi po evropskim standardima.

Na otvoreno pitanje da li ima korupcije u pravosuđu u BiH i u kojoj mjeri, portparol VSTS-a Admir Katica kaže: „ Mi ne možemo reći da nema korupcije u pravosuđu. Svakako, to bi bilo prehrabro reći. Međutim, s druge strane mi kažemo da imamo mehanizme uz pomoć kojih možemo da se borimo protiv te pojave u vlastitim redovima. Godišnje, ured disciplinskog tužioca odnosno disciplinske komisije VSTS, u prosjeku odstrani četiri nosioca pravosudnih funkcija u BiH sa njihovih dužnosti. I to je dovoljan znak da vlada spremnost u pravosuđu BiH, osobito u VSTS-u.“

Korupcija i kriminal su pošasti svakog društva. Međutim, ni u jednoj zemlji korupcija nije iskorijenjena u potpunosti. Tako i BiH, koja je u rangu sa Armenijom, Sirijom, Eritrejom i Tanzanijom, navodno radi sve na suzbijanju korupcije u svojim redovima. No, da li je stvarno tako? Građani odgovaraju:

- „Prirodno je da čovjek bude korumpiran. Treba uvesti mehanizme da ne dođe do korupcije. Mi to ne želimo. Oni koji vladaju situacijom to mogu, ali im nije u interesu, jer uzimaju veći dio kolača.“

- „Svi su korumpirani! Međunarodna zajednica je određivala sudije a oni sve lopove meću.“

- „Nit` je nezavisno, a korupcije sigurno ima.“

- „Nigdje je nema toliko, koliko tu. To se vidi po svemu. Kriminal je sve jači i snažniji. Ne stiče se neki utisak da se tu nešto radi.„

- „Svi - i niži i viši službenici...svi su korumpirani!“

Sve zemlja bivše Jugoslavije napreduju, samo BiH ne

Prema istraživanju Transparency Internacional-a BiH je pala na ljestvici percepcije korupcije. Od 180 zemalja uključenih u ispitivanje BiH se nalazi na 93 mjestu. Od svih zemalja bivše Jugoslavije BiH je najmanje efikasna kada je riječ o suzbijanju korupcije. Jedno od

Justitia - rimska božica pravde

Istinska pravda u BiH ne dolazi do izražaja

rješenja bilo bi formiranje antikorupcionog tima. Rukovodilac Programa TI-a za BiH Bojan Starčević kaže da su ispitivanja o ovom pitanju koja su provedena u oba entiteta pokazala različit odnos javnosti prema ovom pitanju: „Primjećujemo veliku razliku i u stavci „policija i sudstvo“ gdje najviše, čak 25 odsto ispitanika u RS-u, smatra da te institucije - policija i sudstvo - trebaju da oforme antikorupcijski tim; dok je u Federaciji taj iznos svega 6,6 odsto.“

U svim zemljama jugoistočne Evrope primjetan je trend napretka osim u BiH koja, kako kaže predsjednik odbora direktora TI Emir Đikić, već godinama stagnira na samom začelju liste evropskih zemalja.

„BiH danas ima sve karakteristike propale države što se tiče borbe protiv korupcije. Državne institucije ne funkcionišu baš najbolje. One institucije koje bi trebale da kontrolišu državne institucije su pomoćnici državnih institucija u onome što ne funkcioniše baš najbolje,“ kaže Đikić.

Evidentno je da u BiH nema zaštite interesa društva od strane tužilaca. Rezultat toga je, kako je ranije rekao premijer RS-a Milorad Dodik, poboljšanje korupcije u pravosuđu. “Žao mi je zbog svih onih dobrih ljudi u pravosuđu koji tamo rade i koji su učinili dosta napretka i napora. Ali, očigledno je da je pravosuđe, reći ću veoma odgovorno, jeste uspjelo pobjeći od odgovornosti prema društvu. Ali ono nije uspjelo pobjeći od odgovornosti prema korumpiranosti koje se odnosi na pozicije advokata i raznih

Sud BiH u Sarajevu

Sud BiH u Sarajevu

grupa, koje su daleko uticajnije nego što je ranije društvo bilo na njihove odluke i presuđivanje - pogotovo kriminalnih grupa.“

„Vrzino kolo“ se širi jer nema unutrašnje kontrole

Uz visoke plate, koje iznose i do pet hiljada maraka, sudije i tužioci su predstavljeni kao nedodirljivi u našem društvu. Još ako se uspiju dodatno finansijski obezbjediti preko mita - moć je neograničena. Problem je, slažu se svi, što nema takozvane unutrašnje kontrole. Odnosno postoji ali je sastavljena od istih članova koji obrađuju predmete.

Tako se „vrzino kolo“ sve više širi, kaže Dragomir Babić iz Saveza za borbu protiv korupcije: „Oni imaju tačan krug ljudi, lanac od predsjednika suda, advokata. Tako naprave šemu i obično ubace nekog čovjeka sa strane koji nema veze sa tim i on je zadužen da skuplja novac. Čak i oni službenici koji rade na upisniku znaju na kog sudiju treba nasloviti predmet. Znači svaki advokat ima svog čovjeka na upisniku koji naslovi predmet na njegovog sudiju a onda sudija i on dijele.“