1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Korisnici Google-a i Yahoo-a na meti NSA-a

Američka obavještajna služba NSA je navodno špijunirala komunikaciju korisnika Google-a i Yahoo-a diljem svijeta. A i papa je, prema pisanju talijanskih medija, špijuniran. Vodstvo NSA-a to međutim demantira.

Američka obavještajna agencija NSA je uspjela upasti u računalne centre internetskih ponuđača Google i Yahoo i na taj način bila u mogućnosti prisluškivati, odnosno nadzirati komunikaciju koja se odvija preko stotina milijuna korisničkih računa, među kojima su i američki korisnici, piše "Washington Post", pozivajući se na dokumente informanta i bivšeg djelatnika NSA-a, Edwarda Snowdena.

Više od 180 milijuna zapisa podataka za mjesec dana

Prema navodima toga američkog lista, u papirima NSA-a od 9. siječnja ove godine se navodi da je ta obavještajna služba dnevno prikupljala podatke iz internih mreža Google-a i Yahoo-a i slala ih u svoju centralu.

Samo u razdoblju od 30 dana prije 9. siječnja su američki obavještajci, kako se navodi, prikupili više od 181 milijun novih zapisa. Pritom je navodno riječ o podacima o pošiljatelju i primatelju, kao i o samom sadržaju elektronske pošte i ostale vrste komunikacije, bilo da je riječ o tekstovima, tonskim ili video zapisima.

NSA pritom zajedno s britanskom tajnom služnom GCHQ koristi "neobično agresivan" alat, pod nazivom "Muscular", pomoću kojega prikuplja podatke, a razlikuje se od tajnog špijunskog programa "Prism", piše dalje taj list.

Dosad nije bilo poznato da NSA rutinski špijunira i američka poduzeća, nastavlja dalje Washington Post, pa tako pritom koristi veze s računalnim centrima, koji se nalaze izvan SAD-a, što je pravno gledano jednostavnije. Google takve računalne centre ima primjerice u Irskoj, Finskoj, Belgiji, Čileu i Singapuru.

Šef NSA-a odbacuje navode da se radi o milijunima

Obavještajna služba NSA je međutim odbacila navode Washington Posta. "Nemamo pristup Google-ovim serverima, Yahoo-ovim serverima, i tako dalje", kazao je šef NSA-a Keith Alexander kratko nakon objavljivanja članka. On je naveo da NSA djeluje na osnovu sudskih odluka te da nije riječ "o milijunima, već o tisućama. I gotovo sva nadziranja su usmjerena protiv terorizma i sličnih stvari."

USA Internet Yahoo Logo vor dem Sitz in Santa Clara

Yahoo Logo

Glasnogovornica NSA-a Vanee Vines je kazala da ta tajna služba ima mnoge mogućnosti kako bi ispunila svoju misiju: "Tvrdnja da na taj način prikupljamo ogromne količine podataka američkih građana, također nije istinita."

Washington Post dalje navodi i da je internetski koncern Google izrazio zabrinutost zbog navoda o tome da američka vlada špijunira podatkovni promet u njihovim računalnim centrima. Dodaje se da je iz toga internetskog diva poručeno da nisu imali saznanja o tim postupcima NSA-a: "Već dugo smo zabrinuti zbog mogućnosti te vrste špijuniranja, zbog čega proširujemo dalje kodiranje na sve više Google-ovih ponuda."

I papa špijuniran?

Iz Yahoo-a su također stigle prve reakcije, u kojima se navodi da u njihovim računalnim centrima vlada "stroga kontrola" te da se nijednoj državnoj instituciji nije odobrio pristup. NSA opet u internim prezentacijama uvijek govori o tome da su obavještajci imali pristup.

Papa Franjo

Papa Franjo navodno također pod špijunskim nadzorom američkih tajnih agenata

Za to vrijeme je talijanski tjednik "Panorama" izvijestio i o navodnom prisluškivanju u Vatikanu od strane Amerikanaca. Prema pisanju toga tjednika je američka tajna služba NSA do kraja 2012. mjesečno prisluškivala ukupno 43 milijuna telefonskih razgovora u Italiji - među kojima su i razgovori Vatikana. Navodno su u ožujku prisluškivani i razgovori koji su se ticali konklave, kao i da je špijunirana kuća u kojoj je kardinal Jorge Begoglio stanovao prije njegovog izbora za papu. Glasnogovornica NSA-a Vines je međutim i te navode odbacila kao "neistinite", istaknuvši da Vatikan nije cilj američke tajne službe.

Autori: re / Marina Martinović (dw german, afp, dpa, rtr, ARD)

Odgovorni urednik: Svetozar Savić