Koracima u tuđini mladi u Njemačkoj čuvaju tradiciju

„Bilo nam je teško“, prisjeća se Nikolina Katić-Jagar svojih prvih „koraka u tuđini“. Nikolini je danas 37 godina i već kao sedmogodišnja djevojčica je počela plesati u tada tek osnovanoj folklornoj skupini „Koraci u tuđini“.

„Nismo imali neke naročite podrške iz domovine. Sami smo se našli i učili. Ispočetka su nas poučavali naši stari. Imali smo tu neku gospođu Maricu, pa je bila i gospođa Ankica i drugi,“ objašnjava Nikolina. Ali ipak su uspjeli opstati te danas s ponosom mogu slaviti 30. obljetnicu postojanja, koju su plesom i pjesmom obilježili u subotu, 30 svibnja, u Kölnu. Nikolini su, kao i većini drugih mladih ljudi iz Kölna i okolice, njezini roditelji obratili pozornost na folklor. Došavši u Njemačku iz Dubrovnika, u folkloru su vidjeli mogućnost očuvanja tradicije i kulturne baštine.

Folklor nije politika i zato rado plešu

Za mnoge mlade Hrvatice i Hrvate u dijaspori su folklorni plesovi na osobit način neka vrsta povezanosti s domovinom i tradicijom. 1979. godine je ovu folklornu skupinu pokrenula Hrvatska katolička misija u Kölnu, koja redovito organizira razne kulturne manifestacije. Tomislav Ćurković, podrijetlom iz Tomislavgrada, posljednjih sedam godina vodi ovu folklornu skupinu. „Uvijek smo bili pod zaštitom misije i nekako i njezin dio za vrijeme bivše Jugoslavije. Ali nismo imali nekih naročitih problema da opstanemo, jer je folklor uvije bio dio kulture i baštine. A i naši članovi su se potrudili da naprave čistu podjelu između politike i kulture, da to ne miješaju.“, kaže Tomislav.

Ovaj 27-godišnji mladić priča da je najveća motivacija za mladež druženje i putovanje po različitim folklornim festivalima. Na taj način uspijevaju upoznati svoje korijene, a i poboljšati hrvatski jezik.

Folklor je "baš cool"

Upravo je to bila i glavna motivacija za 16-godišnju Jelenu Herceg. Ovoj mladoj djevojci, koja je rođena u Kölnu i čiji su roditelji tu došli iz Uskoplja, su plesovi i staromodne pjesme „baš cool“, kako kaže. A tu je i sklopila nova prijateljstva. „Ja sam uvijek znala da postoji ta folklorna skupina. Ali to me baš i nije interesiralo, dok mi nije jedna frendica rekla da je to super interesantno. Pa sam i ja onda počela i vidjela da je to baš dobro,“ priča Jelena s jednim simpatičnim njemačkim naglaskom dok pokušava pronaći prave riječi na hrvatskom.

Ponekad ni ona ne razumije što to pjeva, jer su neke pjesme koje se izvode uz ples djelomično napisane na starim dijalektima iz Međimurja, Slavonije i dubrovačkog kraja. Ali ipak se trudi da nauči i to, jer u folkloru u Kölnu su okupljeni mladi iz svih dijelova Hrvatske, pa i Bosne i Hercegovine, a to je ipak jedan širok dijapazon tradicije koja se pokušava njegovati.

Tako i Nikolina ima nekad problema s razumijevanjem nekih „starinskih“ riječi. „Nije bilo lako za mene kao Dubrovčanku plesati primjerice 'Hercegovinu', ali sam uspjela uz pomoć profesora Vida Bagura to malo izglačati.“ Vid Bagur je jedan od poznavatelja folklorne tradicije u Hrvata, koji je uz kolegu Dražena Domjanovića iz Splita ovim djevojkama i dečkima zadnjih godina pomagao u izradi novih koreografija.

Novi elementi upotpunjavaju ono "starinsko"

Na proslavi 30. obljetnice folklorne skupine „Koraci u tuđini“ su u kölnskom građanskom centru Chorweiler Nikolina, Tomislav i Jelena, zajedno sa svojim kolegicama i kolegama otplesali i otpjevali stihove Hercegovine, Međimurja i njihovog najdražeg plesa Linđe. Ali od svojih početaka se trude da plešu i ostale plesove, primjerice s Hvara, Korčule, iz Slavonije pa i bunjevačka kola. Isprva su se trudili da nauče kako to tradicija nalaže, ali su s vremenom dodavali i druge elemente, pa su tako nastajale nove koreografije, koje te mlade djevojke i dečki redovito predstavljaju na folklorijadama u Njemačkoj.

Voditelj folklorne skupine u Kölnu Tomislav Ćurković smatra da je najveći njihov uspjeh što su uspjeli opstati 30 godina. A ako je suditi prema interesu mlađih naraštaja, ni narednih 30 godina skupina „Koraci u tuđini“ se neće morati brinuti o prinovi. Onako kako su Nikolinini roditelji krajem 70-ih godina nju motivirali za folklor, tako i Nikolina Katić-Jagar s oduševljenem posmatra kako njezin desetogodišnji sin Ivica i petogodišnja kćerka Ana Marija već dobrovoljno uče svoje prve korake u tuđini.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić