1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Keine freie Abstimmung" - USA kritisieren "frisierte" Wahlen im Iran

Carsten Schmiester15. mart 2008

Konzervativne snage u Iranu, trenutno imaju najviše glasova birača na jučer održanim parlamentarnim izborima. Američka vlada smatra da su izbori lažirani

https://p.dw.com/p/DOoT
Iranski predsjednik prilikom glasanja na parlamentarnim izborima.
Iranski predsjednik prilikom glasanja na parlamentarnim izborima.Foto: AP

Izbori u Iranu za američkog predsjednika Džordža Buša (George Bush) i ministricu vanjskih poslova Kondolizu Rajs (Condoleezze Rice) nisu bili vrijedni pomena. Umjesto njih, suosjećanje narodu Irana je u ime vlade izrazio glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Šon Mekkormak (Sean McCormack).

"Rezultati izbora su lažirani. Narod Irana nije bio u stanju da slobodno glasa. Ovo su bili izbori između onih koji podržavaju režim i ostalih koji uglavnom nemaju mogućnost da daju svoj glas nekome ko ne misli isto kao vladajući režim."

Za Bušovu vladu, kao i što se i očekivalo, ostaje sve po starom. Ostaje kritika na račun vlade u Teheranu, koja je, prema Kormakovim riječima, odgovorna za nedostatke osnovnih elemenata za dugoročnu demokratiju. "Sramota je što se uskraćuje pravo na slobodan izbor vodstva. Pozivamo iransko vodstvo da prestane sa praksom miješanja u izbore, posebno kada je riječ o predsjedničkim koji će biti održani naredne godine", rekao je Mekkormak.

Konzervativci vode

Na parlamentarnim izborima održanim jučer u Iranu, u vodstvu su tvrdolinijaši predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada. Prema nezvaničnim podacima, tvrdolinijaši su osvojili 39 mjesta u parlamentu. Reformske snage su obezbjedile 13, a konzervativne 25 mjesta. 18 mjesta su zauzeli nezavisni kandidati. Reformske snage se nadaju formiranju koalicije koja bi predstavljala opoziciju sa više od 40 mjesta u parlamentu. Umjereni konzervativci u posljednje vrijeme sve češće kritikuju predsjednika Ahmadinedžada. Predbacuju mu da se ne dovoljno brine za privredni razvioj zemlje u kojoj je visok stepen inflacije i veliki brojem nezaposlenih.

Na izborima je učestvovalo između 55 i 65 posto birača sa pravom glasa. Pravo glasa su imala 44 miliona birača. Za 290 mjesta u parlmentu se prijavilo oko 4.500 kandidata.