1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Kontroverze oko Draže Mihailovića

Viši sud u Beogradu razmatra mogućnost rehabilitacije bivšeg četničkog vođe Draže Mihailovića. To je izazvalo brojne kontroverze, prije svega u susjednim zemljama Hrvatskoj i BiH, pišu listovi na njemačkom jeziku.

default

I 66 godina nakon smrti je Draža Mihailović za neke idol

List Neue Zuercher Zeitung piše: 

„Dragoljub Draža Mihailović je 66 godina nakon svoje smrti podijelio srbijansku javnost kao malo koja druga ličnost. Dok jedni 'generala Dražu' slave kao narodnog heroja, za druge je on ratni zločinac i kolaborator. Nadavno otvoreni postupak o mogućoj rehabilitaciji četničkog vođe pred Višim sudom u Beogradu izazvao je mnoge kontroverzne diskusije, pogotovo u susjednoj Hrvatskoj i u dijelu BiH, u kojem ne živi većinsko srpsko stanovništvo. Tamo se na moguću rehabilitaciju Mihailovića gleda kao na legitimiziranje velikosrpskih fantazija.

Kritike na račun Vuka Jeremića

Nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije od strane njemačkih i italijanskih trupa, 1941. je tadašnji pukovnik Mihailović osnovao Ravnogorski četnički pokret.

Autor: Goran Prokopec

Stjepan Mesić:"Rehabilitacija bi izašla u susret velikosrpskom nacionalizmu"

Poslije rata su ga jugoslavenske vlasti osudile na smrt zbog suradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina. Njegovi posmrtni ostaci nikada nisu otkriveni.  Zagovornici generala negiraju da je on sarađivao sa nacistima, čime dovode u pitanje legitimnost presude poslijeratnog jugoslovenskog vojnog suda. Pokretačka snaga procesa koji bi trebao dovesti do rehabilitacije Mihailovića je njegov unuk Vojislav Mihailović. Njega podržavaju udruženja, čiji se članovi smatraju žrtvama komunizma. Protiv Dražine rehabilitacije je 14 nevladinih udruženja. Najveći protesti  međutim stižu iz Hrvatske. Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić smatra da bi rehabilitacija Mihailovića predstavljala ‚'fatalno izlaženje u susret velikosrpskom nacionalizmu' . I u BiH se čuju kritike na izjavu srbijanskog šefa diplomatije Vuka Jeremića da je postupak rehabilitacije stvar Srbije. Zamjenik glasnogovornika bh. parlamenta je međutim u otvorenom pismu glasnogovorniku srbijanskog parlamenta napisao da bi rehabilitacija Mihailovića bila i rehabilitacija četničke ideologije pa time i prijetnja nezavisnosti i teritorijalnom integritetu BiH, Hrvatske Srbije i Crne Gore“,  piše Neue Zuercher Zeitung. 

Kao u ratu

Bilder aus Mitrovica Kosovo

Mnoga djeca na Kosovu su nakon povratka iz izbjeglištva traumatizirana

U njemačkom nedjeljniku Der Spiegel, službenica UNICEF-a Verena Knaus govori o položaju nekadašnjih izbjeglica sa Kosova, koje su Njemačka i Austrija prisilno vratile u matične zemlje. Na pitanje da li je prisilni povratak tu djecu načinilo bolesnom, ona je odgovorila: „Da. U opsežnoj studiji UNICEF-a smo po prvi put ispitivali zdravstveno stanje djece iznad šest godina, koja su sa porodicama protjerana iz Njemačke i Austrije. Mnoga od njih se žale da su nervozna, da osjećaju strah, vrtoglavicu, glavobolju i da imaju bolove u želucu. Od 164 ispitanih je svako treće dijete imalo posttraumatske poremećaje, slične kao kod osoba koje su bile u ratu. Skoro pola mladih pati od depresije, četvrtina ima suicidna razmišljanja. Takvi rezultati iznenađuju, ako se uzme u obzir da te osobe nisu bile u ratu. Bili su u Njemačkoj, mnogi od njih su tu i rođeni. Razlog za takvo stanje su posttraumatski doživljaji tokom protjerivanja. Opterećivao ih je strah i nedovoljna podrška roditelja, koji su i sami trebali pomoć. Trenutno u Njemačkoj živi oko 6.000 romske djece, koja su porijeklom sa Kosova i o njihovoj budućnosti se mora odlučiti. Za ovu malu grupu je potrebno naći političko rješenje, kako bi ovdje mogla ostati“, izjavila je pored ostalog za list Der Spiegel saradnica UNICEF-a Verena Knaus.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur.: Jasmina Rose