1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kontejner - temelj globalnog tržišta

12 metara 20 cm, puta 2 metra 44cm, puta dva metra 59cm: to su standardizirane dimenzije kontejnera – globalne kutije bez koje se moderna svjetska trgovina danas ne može ni zamisliti.

Brod za prevoz kontejnera u luci u Hamburgu

Brod za prevoz kontejnera u luci u Hamburgu

Na gatu prekomorske luke u Bremenu je u maju 1966. pristao američki brod «Fairland», a na njemu stotinjak čudnih kutija: velikih, četvrtastih, od žljebastog lima. Lučki radnici sumnjičavo promatraju kako brodska dizalica po prvi put jedan kontejner spušta na njemačko tlo. S njihovim bi drvenim kolicima na ručni pogon takvo što bilo neizvedivo. I doista: ubrzo nakon toga 90 posto njih ostalo je bez posla. Svijet je zauvijek pao u ruke ružnim limenim sanducima.

«Nitko u početku nije ozbiljno vjerovao da će kontejnerima pripasti budućnost. Obrazlagalo se da su oni samo dodatni teret koji valja vući sa sobom i kako se stoga neće nametnuti kao rješenje»

…prisjeća se profesor Manfred Zachcial, direktor Instituta za pomorski promet i logistiku u Bremenu, i nastavlja:

«Ranije su troškovi prekomorskog prevoza igrali vrlo veliku ulogu, a danas je ona izrazito mala. Posve je nebitno dolazi li tekstil iz Kine ili iz bliskog susjedstva. Prekomorski transport radio-aparata košta tek dva i pol dolara po komadu. Znatno je skuplji njihov prevoz u unutrašnjost Evrope. To je kod nas dovelo do masovnog zatvaranja radnih mjesta u srednjemu i donjem segmentu robe široke potrošnje. Mi jednostavno moramo zadržati našu industrijsku jezgru, kako bismo imali što izvoziti u kontejnerima. Nedopustivo bi bilo da ovdje samo istovarujemo kontejnere iz uvoza, a onda ih prazne opet šaljemo na Daleki istok ili u Indiju.»

Na ideju za izradu kontejnera je Malcolma P. McLean, američki vozač kamiona, a kasnije vlasnik prevozničke tvrtke, došao dok je promatrao lučke radnike na pretovaru sredinom 30-ih godina prošloga stoljeća. On je pronašao način kako da skrati vrijeme istovara i utovara, ali i vrijeme pristanka brodova u lukama. Njegov izum preteča je današnjih kontejnera. Od ideje do realizacije McLeanu je trebalo 20 godina. Prvi kontejnerski transport obavio je 26. travnja 1956. Konačni uspjeh kao poduzetnik postigao je prevozom robe i opreme za američke vojnike tokom Vjetnamskog rata.

U standardiziranome svijetu poput našega kontejneri su i danas mjera svih stvari, smatra bremenski profesor Manfred Zachcial:

«U načelu moramo zasukati rukave i usredotočiti se na naše prednosti pa neće biti problema ni s međunarodnom konkurencijom. U lukama je bilo došlo do golemog gubitka radnih mjesta, ali se sada otvaraju i mnoga nova, među ostalim i na polju pretovara kontejnera. Kada se sve zbroji i oduzme, prevladavaju pozitivne strane i prednosti. Svjetska razmjena roba znači i međunarodno razumijevanje, a možda i smanjenje broja ratnih okršaja.»

Za kritičke duhove kontejneri su istodobno i simbol bespoštedne pokretljivosti i sadržajne proizvoljnosti. Danas svijetom putuju stotine miliona takvih kutija. No, za kraj i ovaj podatak: procjenjuje se da godišnje 10 000 kontejnera padne s palube broda i zauvijek nestane u dubinama svjetskih mora.