1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Konjević Polje – priča o neobičnom bojkotu

Bošnjačka djeca koja mjesecima ne pohađaju školu u Konjević Polju i lokalni izbori u Turskoj, na kojim je pobijedila stranka premijera Erdogana, neke su od tema kojim se bavi njemačka dnevna štampa.

List „Süddeutsche Zeitung“ danas je objavio reportažu iz Konjević Polja koju naziva „pričom jednog neobičnog bojkota“. Novinar Florian Hassel priču počinje informacijom da su djeca Muhizina Omerovića školsku 2013/2014. godinu počela sa pet mjeseci zakašnjenja. Omerović svoju djecu ne šalje u školu u Konjević Polju nego u islamski centar u susjednom selu jer će, kako kaže, „bojkotovati školu sve dok se nastava održava na srpskom, a ne i na bosanskom jeziku i dok se djeci u školi ne počne govoriti i o našim (bošnjačkim prim.aut.) vrijednostima".

Roditelji mjesecima bili u šatorima ispred Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Roditelji mjesecima bili u šatorima ispred Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

"Više od dvije decenije nakon pada gvozdene zavjese i raspada bivše Jugoslavije je suživot u BiH pun sukoba, pa čak i kada se radi o nastavnom planu i programu. Kako će biti položen kamen temeljac nacionalnog identiteta je pitanje koje je svojevremeno rasplamsalo diskusiju u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Bugarskoj. Međutim, to pitanje nije postalo nigdje tako značajno kao u Bosni i Hercegovini, faktički podijeljenoj zemlji koja se bori sa ratnim naslijeđem. U Konjević Polju nema prodavnice niti kafića. Centar sela čini benzinska pumpa, jedina u selu. Konjević Polje je zbog svoj položaja bilo važan cilj bosanskih Srba u ratu od 1992. do 1995. godine. U Konjević Polju je poginuo 661 stanovnik.“

List piše kako je Muhizin Omerović kao 19-godišnjak pobjegao iz Konjević Polja i nastavlja: "U Iranu je studirao islamsku teologiju, nakon toga je radio u Švajcarskoj da bi se 2005. godine vratio i obnovio srušenu kuću. Kada su njegov sin Esad i kćerka Emira krenuli u školu, bio je razočaran. 'U udžbenicima se samo govorilo o srpskoj kulturi i istoriji. Mi Bošnjaci praktično ne postojimo. Čal i u udžbenicima iz muzičkog vaspitanja postoji samo srpska himna i srpska crkvena muzika', kaže Omerović.“

"2002. godine u BiH je vlada usvojila zakon o uvođenju pet nacionalnih predmeta za djecu povratnika, bez obzira da li su Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. Savo Milošević je dugogodišnji direktor škole. Njegova kancelarija je u susjednom mjestu Kravice u kojem se i nalazi sjedište škole, dok je područna škola locirana u Konjević Polju. Kravice su uglavnom naseljene Srbima, dok je Konjević Polje naseljeno Bošnjacima. Milošević kaže da se nacionalna grupa predmeta uvodi u razred u kojem ima najmanje 18 učenika koji su predstavnici manjine. U Konjević Polju to nije slučaj pošto su bošnjačka djeca većina u školi. Ministar za obrazovanje Republike Srpske je davno moga dozvoliti uvođenje grupe nacionalnih predmeta, ali nije“.

Bošnjačka djeca iz Konjević Polja krenula su u školu u Novoj Kasabi i uče po nastavnom programu Kantona Sarajevo.

Bošnjačka djeca iz Konjević Polja krenula su u školu u Novoj Kasabi i uče po nastavnom programu Kantona Sarajevo.

Süddeutsche Zeitung napominje kako su roditelji djece iz Konjević Polja svoja prava tražili na višemjesečnim demonstracijama u Sarajevu gdje su dugo diskutovali sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom koji nije uradio ništa konkretno. „Nedim Ademović, pravni zastupnik roditelja djece iz Konjević Polja spor oko škole vidi kao sistemsku grešku. ‚BiH ne radi ništa na integraciji manjina nego na daljoj podjeli, ne samo u RS‘, kaže Ademović. Tako u Federaciji BiH postoje tzv. ‚dvije škole pod istim krovom‘. U borbi za ‚pravi‘ nastavni program roditeljima bi uskoro moglo nestati novca. ‚Imamo sredstava do sredine aprila‘, kaže Omerović. Roditelji djece iz Konjević Polja ne znaju koju školu će njihova djeca pohađati u novoj školskoj godini. ‘Jednu lekciju smo ipak naučili‘, kaže Omerović i dodaje: ‘Naša prava nećemo dobiti, ako se nismo spremni za njih boriti‘“, prenosi minhenski dnevnik.

Erdoganova pobjeda na izborima

Turski premijer Recep Tayip Erdogan je proglasio pojedu svoje vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) na lokalnim izborima održanim u nedjelju u Turskoj.

„Premijer Erdogan je pobijedio“, piše „Badischen Neuesten Nachrichten“ i nastavlja: „Erdogan je pobijedio uprkos brutalnom postupanju protiv demonstranata u parku Gezi, uprkos optužbama za korupciju i uprkos blokiranju Twittera i YouTubea. Dobra privreda situacija i Erdoganova lična popularost su za većinu Turaka bili glavno mjerilo“, piše „Badischen Neuesten Nachrichten“.

Erdoganova AKP je osvojila 45 posto glasova birača

Erdoganova AKP je osvojila 45 posto glasova birača

„Landeszeitung“ iz Lüneburga piše: „Osam mrtvih u pucnjavi između pripadnika rivalskih kandidata jasno pokazuje da se na lokalnim izborima u Turskoj radilo o daleko većoj stvari nego o zauzimanju pozicija gradonačenika. Ono što Erdogan nije uspio u posljednjih 11 godina je ujedinjenje Turske, ne samo kada je riječ o pitanju Kurda. Društvo je duboko podijeljeno. Iako AKP važi za stranku umjerenih islamista, izgleda da ona ipak tajno sprovodi u djelo svoj cilj, a to je duboka islamizacija Turske“, piše „Landeszeitung“.

„Rheinische Post“ piše da Erdogan nema mnogo razloga da se raduje pobjedi na lokalnim izborima. „Erdogan vlada duboko podijeljenom zemljom. Premijer je tu podjelu u proteklih nekoliko mjeseci svjesno produbio kako bi pridobio konzervativne birače. Sada se traže transparentnost, dijalog… stvari koje uopšte ne odgovaraju Erdoganovom stilu. Sve dok Erdogan kritičare posmatra kao neprijatelje, u zemlji neće biti mira. Erdogan je upravo podnio krivične prijave protiv novinara što je možda predznak za ono što u Turskoj još predstoji“, piše Rhenische Post“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić